Paginacija
-
-
Geografske odrednice kvalitete života u hrvatsko-romskim naseljima Međimurske županije
-
Ivana Posavec Kvaliteta života pojam je za koji ne postoji općeprihvaćena definicija već je svaka znanost definira na svoj način. Geografski gledano, ona se definira kao prostor koji je pogodan za život te koji ispunjava temeljne ljudske potrebe. Glavni cilj diplomskog rada je ispitati kvalitetu života u tri odabrana hrvatsko-romska naselja Međimurske županije (Pribislavec, Orehovica, Mala Subotica). Za potrebe istraživanja odabrana su ona naselja u kojem je udio Roma u ukupnom stanovništvu...
-
-
Geografske osnove razvoja prometnog sustava Grada Ploča
-
Monika Berge Predmet proučavanja je razvoj kopnenog, pomorskog i zračnog prometnog sustava Grada Ploča. U diplomskom radu analizirani su ekonomsko-geografski čimbenici koji su utjecali na razvoj prometnog sustava na prostoru Grada Ploča. Dan je historijsko-geografski retrospekt razvoja prometnog sustava, analizirani su putnički i teretni promet, a naglasak je na dijelu rada koji govori o međuovisnosti prometnog sustava i gospodarstva Grada Ploča. Za potrebe rada korištena je metoda anketnog...
-
-
Geografski aspekti pomorskog putničkog linijskog prometa zadarskih otoka
-
Ivana Surić Zadarski otoci pripadaju sjevernodalmatinskoj otočnoj skupini. U radu se analizira međuovisnost geografskih obilježja i pomorskog putničkog linijskog prometa zadarskih otoka. Posebno se razmatra pomorski putnički linijski promet kao jedan od ključnih čimbenika za razvoj društveno-gospodarskih aktivnosti na zadarskim otocima. Zadarski otoci i dalje u velikoj mjeri ovise o djelatnostima na kopnu te se javlja potreba za daljnim razvojem pomorskog linijskog putničkog prometa. U radu se...
-
-
Geografski aspekti razvoja turizma na širem biogradskom području
-
Matea Baćica U ovom diplomskom radu provedeno je istraživanje o razvoju turizma na širem biogradskom području. Naime, Biograd na moru se posljednjih desetljeća istakao kao važno turističko odredište i središte istoimene rivijere. Kao i u prošlosti, danas mu gravitiraju okolna naselja, odnosno četiri administrativne jedinice, a to su općine Pakoštane, Sveti Filip i Jakov, Pašman te Tkon. Iako je u bivšoj SFR Jugoslaviji ovo područje bilo objedinjeno u jednu općinu te danas sačinjava...
-
-
Geografski aspekti razvoja turizma otoka Brača
-
Josip Jurić U diplomskom radu istraženi su geografski aspekti razvoja turizma na otoku Braču. Zahvaljujući povoljnom geografskom smještaju, prirodnoj osnovi i klimi, turizam na otoku Braču je postao jedna od najvažnijih ekonomskih grana tijekom dvadesetog stoljeća. Glavni turistički indikatori ukazuju na izraženu sezonalnost turističkih aktivnosti kroz godinu. S obzirom na preko 2.600 sunčanih sati godišnje, toplo i čisto more, to potvrđuje i prvu postavljenu hipotezu da otok Brač svoj...
-
-
Geografski aspekti turističkog razvoja otoka Vira
-
Ivana Vukić Objekt istraživanja ovog diplomskog rada su geografski aspekti turističkog razvoja otoka Vira. Ciljevi istraživanja ovog rada su bili utvrditi kako je turistički razvoj utjecao na prostorno-funkcionalne promjene, demografske te sociokulturne i socioekonomske promjene. Vir je otok zadarskog arhipelaga, površine 22, 076 km2. Do izgradnje mosta otok se gospodarski najviše orijentirao na stočarstvo i pomorstvo. Nakon izgradnje mosta, 1976. godine započinje, uglavnom spontani, turistički...
-
-
Geografski čimbenici razvoja turizma otoka Paga
-
Ena Kovačević U okviru rada usmjerenost je bila na geografske čimbenike razvoja turizma otoka Paga. Otok Pag nalazi se na području srednjeg Jadrana, a pruža se paralelno s obalom u pravcu SZ-JI. Otok ima površinu od 284,18 km2 te je najrazvedeniji hrvatski otok s najduljom obalnom crtom od 302,47 km. Prvi cilj rada bio je prikazati prirodno-geografske i društveno-geografske čimbenike razvoja turizma otoka Paga te analizirati dosadašnje turističke pokazatelje. Za potrebe istraživanja proveo se...
-
-
Geomorfološke značajke miljevačkog dijela Sjevernodalmatinske krške zaravni
-
Ivana Grcić Miljevačko područje dio je Sjevernodalmatinske krške zaravni. Nalazi se u trokutu između rijeke Krke, Čikole i planine Promine, a zauzima površinu od 264,89 km2. Geomorfološkom analizom obuhvaćena su morfometrijska i morfogenetska obilježja reljefa. Na temelju izračunatih vrijednosti hipsometrije, nagiba padina i vertikalne raščlanjenosti reljefa uočeno je da je krška zaravan najzastupljenija u hipsometrijskom razredu 200-300 m/nv (74,93%) s prevladavajućim nagibima padina...
-
-
Geopolitička analiza rata u Siriji
-
Ivan-Zvonimir Kovačević Sirija je zemlja na Bliskom istoku u kojoj se posljednjih 11 godina odvija rat između vlade, opozicije i terorističkih skupina. Uzrok ovoga rata nije jednostavan već je proizvod složenog povijesnog razvoja i političkog previranja u 20. stoljeću, te složene etničke i religijske strukture. Rat u Siriji je ne samo kroz sami sukob već pojave koje su se dogodile uz njega obilježio geopolitičku scenu drugog desetljeća 21. stoljeća. Različiti kulturni areali te političke podjele koje...
-
-
Geopolitičke implikacije gospodarskog razvoja Njemačke nakon ujedinjenja
-
Leonhard Šarić Njemačka se od poslušnog i skrušenog partnera EU-a s vremenom formirala u pouzdanog partnera EU-a. Iako sami Nijemci ne bi rekli da su se promijenili, njihovo djelovanje je drugačije. Osnovne vrijednosti poput multilateralizma, konsenzusa te ljudskih prava su od ujedinjenja do danas zastupljene, no drugačije se interpretiraju. Tako prodaja oružja kurdskim Pešmergama krši prvotnu zamisao načela ljudskih prava. Zaobilaženje sankcija nametnutih Iranu od SAD-a potiče multilateralizam,...
-
-
Geopolitičke značajke hrvatsko-slovenskog graničnog spora na moru
-
Tajana Grigić Rad je usredotočen na geopolitičke značajke spora između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, s naglaskom na njegov morski segment. Osnova diplomskog rada počiva na neslaganju dviju država oko određivanja granice, a kroz nekoliko poglavlja dani su različiti pogledi na problematiku spora. Dok Slovenija smatra da joj pripada čitava Savudrijska vala, kao i spoj s otvorenim morem, Hrvatska smatra da granica u zaljevu treba ići crtom sredine. Osim razgraničenja na moru, spor se...
-
-
Geoprostorne tehnologije u analizi vegetacijskih indeksa na primjeru krošanja Lunjskih maslinika
-
Rajko Marinović Održivost i zaštita masline kao jedne od najstarijih biljnih vrsta na Mediteranu od iznimne je važnosti. Posljednjih desetljeća razvoj metodologije precizne poljoprivrede i geoprostornih tehnologija omogućio je osiguravanje održivosti i u maslinarstvu. Geoprostorne tehnologije omogućuju kartiranje i analizu krošanja maslina u svrhu sprječavanja raznih štetnih nametnika i produljenja životnog vijeka. Područje istraživanja ovog diplomskog rada nalazi se na sjeveroistočnom dijelu...
Paginacija
