Naslov Arheologija soli u prapovijesti Velebita
Naslov (engleski) Archaeology of Salt in the Prehistory of Velebit
Autor Pio Domines Peter
Mentor Vedrana Glavaš (mentor)
Mentor Stašo Forenbaher (komentor)
Član povjerenstva Martina Čelhar (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Mate Parica (član povjerenstva)
Član povjerenstva Vedrana Glavaš (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru (Odjel za arheologiju) Zadar
Datum i država obrane 2023-03-31, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Arheologija
Sažetak Posljednjih nekoliko desetljeća arheologija soli se razvila u dinamično istraživačko područje koje je usmjereno na proučavanje različitih arheoloških, povijesnih i etnografskih podataka koji svjedoče o metodama eksploatacije slanih resursa, praksama konzumacije i društvene uloge soli u prošlosti. U arheološkom pogledu, proučavanje soli vrlo je komplicirano s obzirom da se sol vrlo rijetko sačuva u arheološkom kontekstu. Pojava slanih ležišta u tekućem stanju zahtijevala je dodatan proces prirodne ili prisilne evaporacije koji je omogućavao stvaranje potpuno kristaliziranog slanog produkta. Postupak prisilnog isušivanja temelji se na upotrebi karakterističnih predmeta – podupirača, struktura i spremnika izrađenim od pečene gline koji su pod zajedničkim nazivom poznati kao briquetage (briketaž). Usprkos tradicionalnom mišljenju da se briketaž pojavljuje isključivo u kontinentalnom okružju, gdje postoje brojni slani izvori, recentni nalazi s mediteranskih obala pokazuju da je ista tehnologija mogla biti jednako produktivna i na onim područjima za koje se smatra da su sol primarno i tradicionalno dobivala solarnim isušivanjem. Među spomenuta mjesta odsad se mogu pridodati i nalazišta na istočnoj jadranskoj obali, u podvelebitskom primorju, gdje obilna arheološka građa svjedoči o intenzivnoj regionalnoj proizvodnji soli u kasnoj prapovijesti. Karakteristična koncentracija, gustoća i količina proizvodnog otpada ukazali su na postojanje proizvodnih središta čije je mjesto u zanatskom krajoliku pažljivo odabrano temeljem brojnih preduvjeta. Briketaž se sastoji od dvije osnovne kategorije: podupirači i recipijenti za prosušivanje, a njihova iscrpna tipološka, tehnološka i funkcionalna analiza pokazala je specifične karakteristike po kojima se jasno razlikuju od druge svakodnevne prapovijesne keramike. Tehnološki aspekti velebitske proizvodnje soli mogu se pravilno razmotriti pomoću lanca operacija razlikujući pet faza koje su međusobno povezane i u interakciji su s društvenim kontekstom u kojem su se odvijale. Standardizacija alata i produkata važan je dokaz o društvenoj organizaciji proizvodnje kao specijaliziranog zanata koji je na primjeru podvelebitske proizvodnje soli analiziran pomoću četiri osnovna parametra: konteksta, koncentracije, stupnja i intenziteta. Gledajući u cjelini, arheološki nalazi impliciraju istaknuto značenje proizvodnje, konzumacije i uloge soli u društveno-ekonomskim aspektima prapovijesnih zajednica Velebita.
Sažetak (engleski) The archaeology of salt in Europe has been rapidly developing as a dynamic and innovative research field focused on the study of various archaeological, historical and ethnographic data that testify to the methods of exploitation of salt resources, consumption practices and socioecenomic role of salt in past societies. From an archaeological point of view, the study of salt is very complicated, considering that salt is very rarely preserved in archaeological context. The appearance of salt deposits in a liquid form (sea or spring water) required a process of natural or artificial evaporation for making a crystallized product. The process of artificial evaporation is based on the use of characteristic objects - ceramic pedestrals and containers, generally known as briquetage. Recent finds from Mediterannean coasts of France, Spain anf Italy have produced evidence that briquetage techniques have not been exclusively limited to continental environments. Hitherto unkown sites on Velebit littoral, a part of the eastern Adriatic coast beneath the long coastal range of Velebit mountain, provide additional arguments in that direction. Abundant archaeological record suggests the intensive regional salt-production in late prehistory. The characteristic concentration, density and amount of production waste indicates the location of production centers whose spatial pattern in craft landscape was defined by different factors. Velebit briquetage consists of two basic categories: pedestals and clay containers. Typological, technological and functional analysis has shown specific characteristics that make them clearly different from other prehistoric ceramics. The technological aspects of Velebit salt production can be properly considered by chaîne opératoire consisting of five phases. The standardization of tools and products indicates specialised production, which was analysed using four basic parameters: context, concentration, scale and intensity.
Ključne riječi
sol
arheologija soli
briketaž
proizvodnja soli
prapovijest
Velebit
zanatska specijalizacija
zanatski krajolik
Ključne riječi (engleski)
salt
archaeology of salt
briquetage
prehistory
Velebit
craft specialization
crafting landscape
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:162:144512
Studijski program Naziv: Arheologija (jednopredmetni) Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra arheologije (mag. archeol.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2023-07-20 07:24:30