Globalno zagrijavanje kritičan je problem koji utječe na naš planet i uzrokuje značajne promjene u temperaturi i klimi na Zemlji. Budući da su biljke poikilotermni organizmi, najznačajniji utjecaj globalnog zatopljenja na život biljaka jesu sposobnost kratkotrajne aklimatizacije, kad su temperaturni skokovi značajni i dugotrajna adaptacija na novonastale klimatske uvjete uzrokovane povećanjem temperature. Toplinski stres kritičan je okolišni čimbenik koji može imati ozbiljan utjecaj na rast i razvoj biljaka. Kada su biljke izložene visokim temperaturama tijekom duljeg razdoblja, to može dovesti do širokog spektra fizioloških i biokemijskih promjena, što u konačnici može dovesti do smanjenog rasta i reprodukcije. Jedno od potencijalnih rješenja koja su predložena za ublažavanje utjecaja globalnog zagrijavanja je uporaba algi, posebno vrste mikroalgi Nannochloropsis sp., koje su poznate po svojoj visokoj fotosintetskoj učinkovitosti i stopama rasta. Međutim, globalno zagrijavanje također ima značajne implikacije za alge, uključujući Nannochloropsis sp. čiji molekularni mehanizmi odgovora na stres uključuju aktivaciju kaskade proteina koja u konačnici rezultira sintezom proteina toplinskog udara (Heat shock protein-Hsp). Hsps su grupni naziv za nekoliko različitih evolucijski konzerviranih obitelji proteina od kojih su neki molekularni šaperoni. Hsp70 predstavlja obitelj šaperona čija se koncentracija povećava u stanicama prilikom toplinskog stresa te isti pridonose pravilnom smatanju i stabilizaciji proteina. Bioinformatičkom analizom genoma alge Nannochloropsis sp. utvrdilo se postojanje deset sekvenci proteina iz Hsp70 obitelji i određena su njihova svojstva na temelju fizikalno-kemijskih svojstava, genomskih lokacija, predviđena je stanična lokalizacija pojedinih proteina te su određeni filogenetski odnosi među njima.