Naslov Odnos čestine boravka u prirodi, povezanosti s prirodom i subjektivne dobrobiti
Naslov (engleski) The relationship between frequency of nature exposure, nature connectedness and subjective well-being
Autor Anđela Šalov
Mentor Ana Šimunić (mentor)
Član povjerenstva Ana Šimunić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Irena Pavela Banai (član povjerenstva)
Član povjerenstva Lozena Ivanov (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru (Odjel za psihologiju) Zadar
Datum i država obrane 2021-09-14, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Psihologija
Sažetak S obzirom na sve veću odvojenost ljudi od prirode, ali i spoznaja o tome kako je boravak u prirodi povezan s brojnim pozitivnim pokazateljima ljudskog funkcioniranja, kako fiziološkim tako i psihološkim, te zbog potrebe replikacije prethodnih studija na drugim populacijama pa tako i na hrvatskoj populaciji, cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos čestine boravka u prirodi, povezanosti s prirodom i subjektivne dobrobiti. Istraživanje je provedeno na heterogenom uzorku sudionika s područja Republike Hrvatske. Sudjelovalo je 479 sudionika, od kojih 285 žena, 191 muškarac i 3 osobe koje se nisu izjasnile po pitanju roda. Za mjerenje čestine boravka u prirodi korišten je dio skale autora Kamitsis i Francis (2013; NES ‒ Nature Exposure Scale). Skala autora Mayer i Frantz (2004; CNS ‒Connectedness to Nature Scale) koristila se za mjerenje povezanosti s prirodom. Subjektivna dobrobit mjerila se s dvije skale: skalom Dienera i suradnika (2010; SPANE ‒ Scale of Positive and Negative Experience) mjerio se emocionalni aspekt subjektivne dobrobiti, a kognitivni aspekt subjektivne dobrobiti (zadovoljstvo životom), mjerio se skalom Dienera i suradnika (1985; SWLS ‒ Satisfaction With Life Scale). U istraživanju je utvrđeno kako je čestina boravka u prirodi pozitivno povezana s povezanosti s prirodom. Pozitivna povezanost je također utvrđena u odnosu između čestine boravka u prirodi i subjektivne dobrobiti, kao i u odnosu između povezanosti s prirodom i subjektivne dobrobiti. Osim toga, istraživanje je i produbilo nalaze o odnosu između čestine boravka u prirodi i subjektivne dobrobiti uključivanjem konstrukta povezanosti s prirodom kao medijatora tog odnosa, te je utvrđeno kako povezanost s prirodom djelomično posreduje u tom odnosu.
Sažetak (engleski) Considering increasing human-nature disconnection and findings which are showing that nature exposure relates to numerous positive indicators of human functioning, both physiological and psychological, and due to the need of replicating previous studies in other populations, including the Croatian population, the aim of this study was to examine the relationship between the frequency of nature exposure, nature connectedness and subjective well-being. The research was conducted on a heterogeneous sample of participants from the Republic of Croatia. There were 479 participants included in the study, of which 285 women, 191 men and 3 persons who did not clarify their gender. Part of the Nature Exposure Scale (Kamitsis & Francis, 2013) was used to obtain data on the frequency of nature exposure. Nature connectedness was measured using the Connectedness to Nature Scale (Mayer & Frantz, 2004). Scale of Positive and Negative Experience (Diener et.al., 2010) and Satisfaction with Life Scale (Diener et.al., 1985) were administered to measure emotional and cognitive aspects of subjective wellbeing. The results of this study indicate that there is a positive corelation between the frequency of nature exposure and connectedness to nature. Also, there is a positive correlation between the frequency of nature exposure and subjective well-being as well as between connectedness to nature and subjective well-being. This research also went a step further and deepened the insights about the relationship between nature exposure and subjective wellbeing, taking the construct of nature connectedness as a mediator in that relation, and the results showed that connectedness to nature is a partial mediator of that relationship.
Ključne riječi
boravak u prirodi
povezanost s prirodom
subjektivna dobrobit
medijacija
Ključne riječi (engleski)
nature exposure
nature connectedness
subjective well-being
mediation effect
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:162:602151
Studijski program Naziv: Psihologija Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: preddiplomski Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) psihologije (univ. bacc. psych.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2021-11-09 13:37:38