| Sažetak | Radnja se sastoji iz općeg dijela, uključuje predgovor i uvod, i specifičnog ili glavnog dijela koji ima četiri velike cjeline. Te cjeline opisuju poziciju ovisnosti i ovisnika u različitim mentalnim, duhovnim, emotivnim, savjesnim, spoznajnim i samosvjesnim dimenzijama kroz kontekst kozumiranja sredstava, njegovog razumijevanja i posljedica koje sredstvo čini konzumentu i društvu koje ga je prilagodilo trenutačnoj ovisnosti. U samom predgovoru se naglašava da ovisnost bilo kojeg oblika predstavlja stanje sužene svijesti i dovodi osobu do disfunkcije odnosa, kako sa samim sobom, tako i s okolinom u kojoj participira svoje egzistencijalno i esencijalno postojanje i egzistiranje. Zbog svoga afektivnoga stanja ne može se usmjeriti u pravcu kojeg on i društvo očekuju, a stanje se iskazuje kao gubljenje realne samostalnosti, “biološke” slobode. Žudnja za požudom i nasladom (hedone) ograničava, sputava sve duhovne, psihičke, kognitivne svijesti, ograničava kreativni segment vlastitih mogućnosti u procesu razumijevanja ostvarivanja subjektivnih i objektivnih realizacija ljudskih potencijala. Nadalje, u uvodnom dijelu disertacija definira različite medicinske, i filozofske pristupe tretiranju mentalnih stanja i njihovih uzroka kroz ovisnost, odnosno gubitak unutrašnje slobode. Naglašava da suvremena ovisnost nije samo medicinsko-psihološki problem, ona je i filozofsko-teoretski i praktični problem, posebice ako govorimo i mislimo ovisnost kroz deformiranje mentalnih i duhovnih procesa, uz stvaranje moralnih, pravnih nejasnoća u kontekstu smisla same ovisnosti, kao fenomena koji obilježava ne samo ovisnika, već i samu zajednicu kao širi kontekst stvaranja neslobodnih pojedinaca i grupa u društvu. U ovoj doktorskoj radnji obuhvaćene su sve relevantne činjenice koje kroz znanstvenu i stručnu literaturu naglašavaju potrebu redefiniranja problematike ovisnosti i mentalnih, etičkih, epistemioloških normi i stavio ih u kontekst filozofske metodologije koja će moći poslužiti za gradnju relevantnog sustava i u samom tretmanu ovisnosti. Ovisnost nije samo bolest, ona u sebi skriva i niz drugih dimenzija koje su bitne, a toliko zanemarivane u tretiranju tog kompleksnog društvenog, medicinskog, a posebice filozofskog problema. Glavni dio radnje je podijeljen u četiri velike sustavne i nadovezujuće cjeline. Prva cijelina glavnog dijela nosi povijesno–teoretski, retrospektivni dio i naglašava ulogu duha i predmeta stvari, sredstva kroz procese mišljenja i njegovo tretiranje kroz povijesnu tradiciju, od grčke filozofije pa sve do Kantove i Hegelova koncepta duha i njegova razumijevanja kroz procese samosvijesti. Druga cjelina rada pripada analitičkom eksperimentalnom dijelu, naglašava problematiku i gubitak unutrašnje slobode kroz određena sredstva koja imaju jaku biokemijsku instinktivnu, nagonsku dinamiku i podijeljena je u više podcjelina. U tom dijelu radnja razlaže teoretski i praktički „antomiju ovisnosti“ kroz sustavno filozofsko-teoretsko argumentiranje, dijalektičkom metodom i diskurzivnom analizom u duhu Hegelove fenomenologije duha i Platonovih dijaloga. Iznoseći sustavni koncept tretiranja samog ovisnika, ovisničke problematike, oporavka, apstinencije, bolesti, i same znanstvene definicije ovisnosti koja je determinirana kao bolest mozga, suprotno toj tezi radnja naglašava potrebu smislenosti obrazovanja ovisničkog duha kroz sredstvo i njegovu dekonstrukciju iz besmisla u smisao, kroz metodologiju filozofskog sustava. Glavni dio rada izlazi iz unutrašnje dinamike ovisnika i ovisnosti kroz sredstvo te ga prati kroz problematiku njegovih sloboda u zajednici, teoriju ljudskih prava u biti ovisan ili neslobodan, obrazlaže na koje načine u kontekstu promjene paradigme pojma ovisnosti treba mijenjati tehničko-znanstvene koncepte koji na razne načine prate ovisnika u društvu. Četvrti dio glavne cijeline slijedi kontekst disertacije Hegelove Fenomenologije duha i Platonovih dijaloga o nasladi, iluziji, prividu kroz fenomen „novih ovisnosti“ ili nesupstancijalnih koje nastaju u kontekstu prekomjerne vizualizacije i potrebe da se vlastiti besmisao postojanja ostvaruje kroz kompulzivnu igru koja naglašava iluzionističke, fikcijske, asocijativne, instinktivne manipulativne osobine duha u cilju ostvarivanja egocentričnih blaženstava. Današnja mentalna mapa čovjeka koji svoje potrebe za znanjem, lijepim iščitava kroz pluralizam interneta i visokotehničko - estetske igrice koje izazivaju afekt (strast), žudnju prema lijepome i sasvim drukčijim svjetovima za razliku od svijeta u kojem pojedinac ili grupa živi u realnom svijetu, napetosti, nesigurnosti, egzistencijalne uskraćenosti. Bijeg u ovisnost bez opipljivog, materijalnog, biokemijskog sredstva otvorio je nove dimenzije u razumijevanju ovisnosti bilo koje vrste, kao stanje bez smisla, a onda iza toga može deducirati sve ono što definira ovisnost kao kroničnu recidivirajuću bolest mozga. Cijela doktorska radnja od predgovora do završetka prožeta je činjenicama i dokazima da je ovisnost stanje ugode i da ugoda ne može biti bolest, posljedice ugode mogu biti fizičke i psihičke bolesti, ugoda ili neugoda su pitanje čovjekova smisla ili besmisla da se konstantno bude sretan i isključen iz odgovornosti realnog svijeta. |
| Sažetak (engleski) | This work consists of a general part that includes a foreword and an introduction, and a specific or main part that is broken down into four large sections. These sections outline the position of addiction and addicts in different mental, spiritual, emotional, cognitive and self-conscious dimensions through the context of consuming an agent, comprehending the consequences that the agent brings to both the consumer and the society that has adjusted to the imminent addiction. The foreward emphasizes that any addiction implies the condition of a narrowed consciousness and results in disfunctional relatonships with bolth the self and the environment in which an individual egsistentialy and essentially participates. The affective condition prevents the individual from taking the direction that he and the society expect and the condition unveils itself as a loss of actual independence, „biological freedom“. Craving for pleasure (hedone) restricts and limits all spiritual, psychological, cognitive consciousness, determines the creative segment of personal capabilities in the process of accomplishing objective potentials. The introduction defines different medical and philosophical aspects of treating mental conditions and their causes trough addiction, or in other words the loss of inherent freedom. It emphasizes that the contemporary addiction is not only a medical-psychological issue, but rather a philosophical theoretical and practical issue, especially if addiction is considered as deformation of mental and spiritual processes and creation of moral and legal deficiencies that define not only the addict, but also the community as a largee group of not-free individuals. This thesis comprises all relevant facts from the scientific and expert literature that call for re-definition of addiction and mental, ethical, epistemiological norms and they have been put in the context of philosopical metodology that will serve as basis for development of relevant system of the treatment of addiction. The addiction is not only an illness, it hides series of other relevant dimensions that are important and have been neglected in treating that complex social, medical and especially philosophical problem. Te main part of this thesis is divided into four large systematical and interconnected sections. The first section brings forward historical-theoretical, retrospective approach and emphasizes the role of spirit and object, a matter, means through the processes of thinking and its treatment through the historical tradition of Greek philosophy all the way to the Kant and Hegel concepts of spirit and its comprehension through the processes of self-consciousness. The second section belongs to the analytical experimental part stressing te moment of the loss of internal freedom through means that have strong biochemical instinctive dynamic. This section, furthermore, explains the theoretical and practical „anatomy of addiction“ through systematic pfilosophical-theoretical arguments by dialectical methodology and discursive analysis in the spirit of the Hegel's phenomenology of the spirit and Plato's dialogues. By bringing forward the concept of addicts' treatment, addiction phenomenon, recovery, abstinence, illness and also scientific definition of addiction as mental illness, the thesis provides a counter approach of educating an addictive spirit and it de-construction from a no-sense to sense condition by means of philosophical methodology. The third section elaborates the internal dynamic of an addict and follows him through the complexities of his freedoms in the community, the theory of human rights of addicts, e.i. the non-free. It explains how the change of paradigmas of the addiction influences the change of the technical-scientific concepts that are inherent to the addict's position in the society. The fourth section explains the context of the Hegel's phenolmenology of the spirit and the Plato's dialogues about lust and illusion, dellusion through the phenomenon of „new addictions“, or non-substantial ones that emerge in the context of excess visualisation and need to transform the dull existence through the compulsive game that emphasizes illusional, fictional, asocial, instinctive and manipulative characteristics with the objective to gain egocentric bliss. The contemporary mental map is created through the pluralism of internet and highly technical gams that provoke the affection, cravings toward beautiful and comletely different world from the real one filled with anxiety, uncertainty and existential limitations. The escape to addiction without tangible, material, biochemical agent has openned new dimensions in comprehending the addiction of any kind, as a condition void of meaning, from which all definitions of addiction can be deducted as chronical recurrent mental illness. The entire thesis from the foreword to the summary is saturated with facts and proofs that the addiction is a state that brings pleasure and that pleasure cannot be an illness. The consequences of pleasure can be phisical and psychological illnesses and these are matters of the man's meaning to permanently be happy and disconnected from the responsibilities of the real world. |
