Naslov Uloga emocija u nastavnom procesu iz perspektive feminističke pedagogije
Naslov (engleski) The Role of Emotions in Educational Process from the Perspective of Feminist Pedagogy
Autor Kristina Čačić
Mentor Jasmina Vrkić Dimić (mentor)
Član povjerenstva Ana Marija Iveljić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Jasmina Vrkić Dimić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Rozana Petani (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru (Odjel za pedagogiju) Zadar
Datum i država obrane 2020-09-30, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Pedagogija Didaktika
Sažetak Emocije u odgoju i obrazovanju su zanemarene, patologizirane i individualizirane. Emocionalni razvoj dobio je veću pozornost s razvojem koncepta emocionalne inteligencije, no nastavlja se sa shvaćanjem emocija kao alata za olakšavanje kognitivnog razvoja i njihovim dekontekstualiziranjem. Programi socio-emocionalnog učenja usmjereni su na suzbijanje maloljetničkog nasilja i trudnoća, zloupotrebe droga i dijelom na pozitivni razvoj mladih. Kurikulumi tih programa nisu teorijski jasno definirani ni metodološki ovjereni, pa je teško odrediti njihovu uspješnost. Problem tih programa proizlazi i iz činjenice da nisu integrirani u kurikulume akademskog učenja te nisu razraĎeni priručnici za odgojno-obrazovno osoblje kako ih adekvatno provoditi. Neupitan je doprinos istraţivanja emocionalne inteligencije u rasvjetljavanju uloge emocija u kognitivnim procesima učenja, pamćenja i mišljenja, no zadrţano je hijerarhijsko shvaćanje emocija i racionalnosti i zanemarena vrijednosna komponenta emocija. Feministička pedagogija nudi dublje razumijevanje emocija i emocionalnog razvoja, kontekstualizira ih i ukazuje na njihovu vrijednosnu dimenziju. Cilj rada bio je temeljem studije relevantne stručne i znanstvene literature predstaviti uvide i prakse feminističke pedagogije kao nadopunu postojećih shvaćanja emocija i njihove uloge u nastavnom procesu. Polazeći od utemeljenja feminističke pedagogije u kritičkoj znanosti o odgoju, zahtjeva za emancipacijom kao cilja odgoja i koncepata osvještavanja, dijaloga i skrivenog kurikuluma, prikazani su načini obespravljivanja prvenstveno ţena u odgoju i obrazovanju. Predstavljene su pedagogija neugode i rodno osjetljiva didaktika kao uporišta kritičke emocionalne pismenosti. Kritička emocionalna pismenost polazi od habituirane neosjetljivosti kojom se osvještavaju usvojena rodna pravila osjećanja prisutna u udţbenicima i odnosu nastavnika/ca prema učenicima/ama te suradništva i samorefleksivnosti svih uključenih u nastavni proces.
Sažetak (engleski) Emotions in education and teaching are overlooked, pathologized and individualized. The emotional development received greater attention with the development of the concept of emotional intelligence, but emotions are still perceived to be a tool for facilitating cognitive development and decontextualized. Programs of socio-emotional learning are aimed at suppressing underage violence and pregnancies, misuse of drugs, and, partly, at positive youth development. The programs’ curriculums are neither clearly theoretically defined nor methodologically validated; therefore it is difficult to gauge their efficacy. Their problem also stems from the fact that they are neither integrated in academic study curriculums, nor have the educational staff handbooks on how to adequately conduct them been developed. The contribution of emotional intelligence research is unquestionable in elucidating the role of emotions in cognitive processes of learning, memorizing and thinking, but the hierarchical understanding of emotions and rationality as well as a neglected emotion value component has been retained. Feminist pedagogy offers a deeper understanding of emotions and emotional development, contextualizes them, and indicates their value dimension. The goal of the paper, based on a study of relevant professional and scientific literature, is to present the insights and practices of feminist pedagogy as an addition to the existing understanding of emotions and their role in the educational process. Starting from the founding of feminist pedagogy, requests for emancipation as a goal of education and concepts of conscientization, dialogue and hidden curriculum, it has portrayed ways of disempowering women in education and teaching. The pedagogy of discomfort and gender-sensitive didactics have been presented as the base for critical emotional literacy. Critical emotional literacy stems from the inscribed habits of inattention used to highlight the adopted gender feeling rules found in textbooks and the relationship of teachers towards students, as well as the cooperation and self-reflectiveness of everyone involved in the educational process.
Ključne riječi
emocionalna inteligencija
feministička pedagogija
habituirana neosjetljivost
kritička emocionalna pismenost
rodna pravila osjećanja
skriveni kurikulum
Ključne riječi (engleski)
critical emotional literacy
emotional intelligence
feminist pedagogy
gender feeling rules
hidden curriculum
inscribed habits of inattention
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:162:863725
Studijski program Naziv: Pedagogija (dvopredmetni) Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra pedagogije (mag. paed.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2021-04-21 07:18:06