Naslov Odnos samosuosjećanja, emocionalne regulacije i kontrole i mentalne dobrobiti kod studenata
Naslov (engleski) Relationship of self-compassion, emotional regulation and mental well-being in college students
Autor Klara Reić
Mentor Jelena Ombla (mentor)
Član povjerenstva Zvjezdan Penezić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Jelena Ombla (član povjerenstva)
Član povjerenstva Irena Burić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru (Odjel za psihologiju) Zadar
Datum i država obrane 2020-05-25, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Psihologija Opća psihologija
Sažetak Istraživanja ukazuju na rastući broj psiholoških poteškoća kod studenata, ponajviše doživljenog stresa, anksioznosti i depresivnosti. Koncept vezan za psihološko funkcioniranje, koji je zadnjih par godina eksponencijalno dobio na važnosti, jest samosuosjećanje. Pri tome, istraživanja samosuosjećanja pokazala su povezanost samosuosjećanja s brojnim aspektima psihološkog zdravlja, dok druga istraživanja pak ukazuju na značajnost prediktora emocionalne regulacije i kontrole u objašnjenju psihološke dobrobiti. S obzirom na rastući znanstveni interes za proučavanjem mentalne dobrobiti i faktora povezanih s njom, osnovni cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos samosuosjećanja, emocionalne regulacije i kontrole i mentalne dobrobiti (anksioznost, somatizacija i depresivnost). U istraživanju je sudjelovalo 352 hrvatska studenta, od čega 271 studentica i 81 student prosječne dobi od 22 godine. Istraživanje je provedeno online upitnikom. Korištena je Ljestvica samosuosjećanja (Neff, 2003), Upitnik emocionalne regulacije i kontrole (Takšić, 2003) i Kratki inventar simptoma (Derogatis, 1993). Za potrebe ovog istraživanja provedena je i konfirmatorna faktorska struktura preinake hrvatske verzije Ljestvice samosuosjećanja (Klišmanić-Mrak, 2014) te je prihvaćena šest-faktorska struktura. Postupkom hijerarhijske regresijske analize ispitan je nezavisni doprinos samosuosjećanja te emocionalne regulacije i kontrole u objašnjenju triju aspekata mentalne dobrobiti (anksioznost, somatizacija i depresivnost). Utvrđeno je da spol (u predikciji somatizacije), te samosuosjećanje i emocionalna regulacija i kontrola značajno doprinose objašnjenju anksioznosti i somatizacije. Studenti koji su skloniji prevelikom identificiranju s vlastitim osjećajima te gubljenju u vlastitim mislima, koji su manje skloni obraćanju pozornosti i svjesnosti na vlastite emocije i misli te manje skloni korištenju adaptivnih, odnosno učinkovitih strategija emocionalne regulacije, usmjereniji su ka iskazivanju anksioznosti. Studentice koje su sklonije samokritiziranju i samoosuđivanju te manje sklone korištenju adaptivnih strategija emocionalne regulacije, usmjerenije su ka somatizaciji. Samosuosjećanje se pokazalo značajnim prediktorom depresivnosti, dok je iz promjene značajnosti spola kao prediktora uočeno djelovanje supresora. Studenti koji su skloniji osjećanju izoliranosti, odvojenosti i nedostatku uvida da su vlastiti neuspjesi dio šireg ljudskog iskustva, koji su skloniji samokritiziranju i samoosuđivanju, te manje skloni obraćanju pozornosti i svjesnosti na vlastite emocije i misli, usmjereniji su ka depresivnosti. Iznimka je rezultat vezan uz emocionalnu regulaciju i kontrolu koja se nije pokazala prediktivnom u objašnjenju depresivnosti.
Sažetak (engleski) Research findings indicate an increasing number of psychological problems in college students, most notably stress, anxiety, and depression. The concept of psychological functioning, which has exponentially grown in importance over the last few years, is self-compassion. Studies of self-compassion have shown a correlation between self-compassion and many other aspects of mental health, while other studies pointed out the importance of emotional regulation predictors in explaining psychological well-being. Because of the growing scientific interest in the study of psychological well-being as well as the factors associated with it, the main objective of this research was to examine the relationship between self-compassion, emotional regulation and psychological well-being (anxiety, somatization, and depression). The participants included 352 Croatian students, out of which 271 were female and 81 were male, while the average age of the participants was 22 years. The survey was conducted via an online questionnaire. The Self-Compassion Scale (Neff, 2003), the Questionnaire for Emotional Regulation and Control (Takšić, 2003) and the Short Inventory of Symptoms (Derogatis, 1993) were used. For the purposes of this research, confirmatory factor analysis was completed on the revised Croatian version of the Self-Compassion Scale (Klišmanić-Mrak, 2014) and the six-factor structure was adopted. Using the Hierarchical regression analysis, the independent contribution of selfcompassion and emotional regulation towards explaining the three aspects of psychological well-being (anxiety, somatization, and depression) was assessed. Self-compassion and emotional regulation were found to be significant predictors of both anxiety and somatization, while gender was only a significant predictor of somatization. Students who tend to overidentify with their feelings and who get lost in their thoughts, who are less inclined to pay attention and are less aware of their own emotions and thoughts, as well as less prone to use adaptive (or effective) emotional regulation strategies are more likely to express anxiety. Female students who are more prone to self-criticism and self-judgement and less prone to use adaptive strategies of emotional regulation are more likely to experience somatization. Selfcompassion was shown to be a significant predictor of depression, while the change in the significance of gender as a predictor was explained as an existing suppressor effect. Students with a tendency to feel isolated, detached and not being able to see their failures as part of a broader human experience, who are more inclined to self-criticism and self-judgment, and less inclined to pay attention as well as who are less aware of their own emotions and thoughts are more focused on depression. The exception is the result related to emotional regulation, which was not found to be a significant predictor in explaining depression.
Ključne riječi
samosuosjećanje
emocionalna regulacija i kontrola
mentalna dobrobit
anksioznost
somatizacija
depresivnost
Ključne riječi (engleski)
self-compassion
emotional regulation
mental well-being
anxiety
somatization
depression
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:162:898685
Studijski program Naziv: Psihologija Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2020-06-24 13:24:05