Naslov Gesellschaftskritik in der Stuttgarter Trilogie Wilhelm Raabes
Naslov (hrvatski) Kritika društva u Stuttgartskoj trilogiji Wilhelma Raabea
Naslov (engleski) Social Criticism in the Stuttgart Trilogy of Wilhelm Raabe
Autor Svetlana Cecilija Mesić
Mentor Goran Lovrić (mentor)
Član povjerenstva Marijana Jeleč (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Slavija Kabić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Goran Lovrić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru (Odjel za germanistiku) Zadar
Datum i država obrane 2019-03-27, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Filologija
Sažetak Diese Masterarbeit beschäftigt sich mit den drei Romanen aus Wilhelm Raabes Stuttgarter Zeit:„Der Hungerpastor“ (1864), „Abu Telfan“ (1868) und „Der Schüdderump“ (1870). Obwohl man nicht mit Sicherheit weiß, ob Raabe die Werke mit Absicht als Trilogie schreiben wollte, lassen sich einige Gemeinsamkeiten erkennen. Erstens ist es die Anmerkung am Ende des Schüdderumps, wo er den langen Weg von erstem bis zum letzten Roman erwähnt. Zweitens haben alle drei Romane ein Individuum im Mittelpunkt der Handlung. Dieses Individuum ist mit der Gesellschaft unzufrieden, es möchte etwas ändern und da stößt es auf verschiedene Hindernisse. Der Konformismus ist nicht möglich. Genau diese Hindernisse sind die dritte Gemeinsamkeit in den Romanen, es ist die Gesellschaft. Die Menschen neigen zum Materialismus, denken nur an sich und ihr Wohl, ohne Acht auf die anderen. Die Gesellschaft rund um das Individuum akzeptiert keine anderen Ideen, die nicht in ihr bisheriges Leben passen, ihnen ist ihr Ansehen zwischen den anderen an erster Stelle. Das Individuum kämpft sich durch eine solche Gesellschaft, um ihnen zu zeigen, dass es auch anders geht, sogar wenn es ihr Glück und Leben kostet, denn am Ende zeigt sich, wer Recht hatte.
Sažetak (hrvatski) Ovaj diplomski rad bavi se s tri romana napisana u vremenu kada je Wilhelm Raabe živio u Stuttgartu: „Plemenita Glad“ (1864.) (prijevod po Viktoru Žmegaču u knjizi „Njemačka književnost“ 1986.), „Abu Telfan“ (1868.) i „Mrtvačka kola“ (1870.) (prijevod po Viktoru Žmegaču u knjizi „Povijest njemačke književnosti“ 2003.). Iako se sa sigurnošću ne zna je li Raabe romane namjerno pisao kao trilogiju, među njima se mogu uočiti pojedine sličnosti. Prvo se navodi napomena na kraju Mrtvačkih kola gdje se spominje kako je bio dug put od prvog do zadnjeg romana. Kao drugo, sva tri romana u središtu radnje imaju pojedinaca. Iako stalno pokušava nešto promijeniti protagonist se pri tome susreće s mnoštvom prepreka. Upravo su te prepreke bitna poveznica među romanima, a najveća od njih je društvo. Neprihvaćanje novih ideja, okrenutost materijalizmu te želja za moći značajne su odlike društva koje sputavaju pojedinca u njegovim nakanama. Protagonist vođen višim idealima konstantno se bori u takvoj okolini kako bi pokazao da se može i drugačije, čak I kada ga to košta vlastitog života jer se na kraju pokazuje tko je bio u pravu.
Sažetak (engleski) This diploma thesis deals with the three novels written by Wilhelm Raabe during his life in Stuttgart: “The Hunger-Pastor”(1864) (the translation according to Encyclopaedia Britannica (2004)), “Abu Telfan” (1868) and the“Rickety Cart” (1870) (the translation according to Encyclopaedia Britannica (2004)). Although one does not know whether Raabe’s intention was to write a trilogy, certain similarities can be found among these novels.Raabe mentions in the end of Rickety Cart that it was a long journey of writing from the first to the last novel. In the center of the action in all three novels is an individual who is dissatisfied with the society. Furthermore, while striving to change the situation, the protagonist comes across various obstacles, one of which is the society in which he lives. Rejection of new ideas, materialism and striving for power are significant characteristics of a society that does not allow individual to achieve their goals. Nevertheless, protagonist, who is led by some higher purposes, fights for what he believes. Even though the protagonist’s happiness and life are at stake, it is evident who is right in the end.
Ključne riječi
Individuum
Gesellschaft
Veränderung
Materialismus
Konformismus
Ključne riječi (hrvatski)
pojedinac
društvo
promjena
materijalizam
konformizam
Ključne riječi (engleski)
individual
society
change
materialism
conformism
Jezik njemački
URN:NBN urn:nbn:hr:162:626771
Studijski program Naziv: Njemački jezik i književnost (dvopredmetni); smjerovi: nastavnički Smjer: nastavnički Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije njemačkog jezika i književnosti (mag. educ. philol. germ.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2019-11-14 12:05:20