Naslov | Prekinuta mladost: antropološka interpretacija narativa iskustva mentalne bolesti |
Naslov (engleski) | Girl, Interrupted: anthropological interpretation of mental illness narative |
Autor | Josip Kaloper |
Mentor | Snježana Zorić (mentor) |
Član povjerenstva | Dunja Brozović-Rončević (predsjednik povjerenstva) |
Član povjerenstva | Snježana Zorić (član povjerenstva) |
Član povjerenstva | Tomislav Oroz (član povjerenstva) |
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj | Sveučilište u Zadru (Odjel za etnologiju i antropologiju) Zadar |
Datum i država obrane | 2016-07-18, Hrvatska |
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana | HUMANISTIČKE ZNANOSTI Etnologija i antropologija Antropologija |
Sažetak | Glavna tema ovog rada je način na koji se iskustvo mentalne bolesti narativno oblikuje kroz književnu formu memoara. Iskustvo bolesti je jedan od centralnih koncepata u medicinskoj antropologiji i kroz njega dobivamo uvid u društvene, kulturne, simboličke i osobne aspekte zdravlja i bolesti kao univerzalnih ljudskih pojmova. U tom smislu, mentalni poremećaji predstavljaju posebno problematično područje s obzirom da, primjerice, samo razlikovanje između mentalnog i fizičkog zdravlja ili bolesti nije prisutno u svim kulturama. Premda je zapadnjačka medicina razvila vrlo razrađen i racionalizirani sistem kategorizacije mentalnih poremećaja, oni ostaju ispunjeni kulturnim značenjima i društvenim normama koje se očituju u dijagnostičkim kriterijima, društvenoj percepciji bolesnika i procesu stvaranja smisla od strane samog pacijenta. Dinamičan i često konfliktan odnos između mentalnog poremećaja kao življenog iskustva i kao psihijatrijskog koncepta vezanog uz biomedicinski model ljudskog tijela i uma može se jasno uočiti u knjizi Prekinuta mladost u kojoj autorica Susanne Kaysen govori o svom iskustvu psihijatrijske hospitalizacije i liječenja graničnog poremećaja ličnosti. Ovom književnom djelu pristupamo koristeći teorijski okvir antropologije iskustva te narativni pristup iskustvu bolesti, a to nas također vodi i do propitivanja odnosa između antropologije i književnosti, odnosno između etnografa/kinja i spisatelja/ica. Rad želi ukazati na značaj narativne estetizacije i reprezentacije jedne problematične domene ljudskog iskustva koju predstavlja mentalna bolest, stoga se moja interpretacija fokusira na teme, metafore, motive i likove koje autorica koristi kako bi smisleno oblikovala svoje traumatično iskustvo i suprotstavila se dominantnim tumačenjima ženske normalnosti i mentalnog zdravlja. |
Sažetak (engleski) | The main theme of this paper is the way in which the experience of mental illness is shaped inside a literary form of a memoir. Illness experience is one of medical anthropology's central concepts and is used to gain insight into social, cultural, symbolic and personal aspects of health and illness as universal human notions. In this respect, mental disorders represent an especially problematic area given the fact that, for instance, the very distinction between mental and physical health or illness does not appear across all cultures. Although the Western medicine has developed a highly elaborated and rationalized system of classification of mental illnesses, they remain filled with cultural meaning and social norms reflected in diagnostic criteria, social perception of the patient and the patient's own process of creating meaning. This dinamic and often conflicting relationship between mental disorder as a lived experience and as a psychiatric concept (tied to the biomedical model of human body and mind) becomes evident in Susanne Kaysen's book Girl, Interruped where she speaks about her experiences of psychiatric hospitalization and the treatment of her borderline personality disorder. We approach this work of literature by combining the theoretic framework of anthropology of experience with the narrative approach to illness experience. This also leads us to question the realationship between anthropology and literature, that is, between ethnographers and literary authors. This paper points to the significance of narrative esthetization and representation of a problematic field of human experience that is mental illness. Therefore, the interpretation will be focused on themes, metaphors, motives and characters used by the author in order to meaningfully shape her traumatic experience and counter dominant interpretations of female normality and mental health. |
Ključne riječi |
|
Ključne riječi (engleski) |
|
Jezik | hrvatski |
URN:NBN | urn:nbn:hr:162:915883 |
Studijski program | Naziv: Etnologija i antropologija (dvopredmetni) Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar /magistra etnologije i antropologije (mag. ethnol. et anthrop.) |
Vrsta resursa | Tekst |
Način izrade datoteke | Izvorno digitalna |
Prava pristupa | Otvoreni pristup |
Uvjeti korištenja |  |
Datum i vrijeme pohrane | 2016-08-26 11:07:33 |