Naslov Vegetarijanstvo, vjerovanje u životinjski um i empatija prema životinjama
Naslov (engleski) Vegetariansm, belief in animal mind and empathy towards animals
Autor Berta Petričić
Mentor Irena Burić (mentor)
Član povjerenstva Ivana Tucak Junaković (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Irena Burić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Jelena Ombla (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zadru (Odjel za psihologiju) Zadar
Datum i država obrane 2018-07-12, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Psihologija Opća psihologija
Sažetak Životinje igraju veliku i važnu ulogu u ljudskim životima još od samih početaka ljudske civilizacije. U zadnje vrijeme, postoji veliki naglasak na specifičnosti odnosa ljudi prema životinjama te se usporedno s time razvija i korpus istraživanja koja obuhvaćaju različite varijable koje utječu na taj odnos poput pripisivanja životinjama određenih mentalnih karakteristika, empatije prema životinjama i stavova prema upotrebi drugih vrsta u različite svrhe. Korištenje životinja u svrhu prehrane je pojedinčev izbor koji ujedno reflektira određene posebnosti u relaciji s navedenim varijablama empatije i vjerovanja u životinjski um što je u Hrvatskoj još uvijek slabo istraženo. Cilj ovog istraživanja je stoga bio u prvom redu prevesti i adaptirati skale koje bi mjerile empatiju prema životinjama (Paul, 2000) i vjerovanje u životinjski um (Herzog i Galvin, 1997) koje će omogućiti daljnja istraživanja u ovom području interesa. Nadalje, jedan od ciljeva bio je i provjeriti razlikuju li se omnivori i vegetarijanci u empatiji orijentiranoj na ljude i na životinje te u razini pripisivanja raznih mentalnih kapaciteta drugim vrstama. Manifestacija vjerovanja u životinjski um ovisi o faktoru percipirane sličnosti s vrstom životinje stoga je provjerena održivost „filogenetske skale“ životinja na ovom uzorku. Također, ispitan je doprinos spola, vegetarijanstva i pojedinih dimenzija vjerovanja u životinjski um u objašnjenju empatije prema životinjama kao i posredujuća uloga pripisivanja mentalnih karakteristika životinjama u odnosu između empatije orijentirane prema ljudima i prema životinjama. U istraživanju je sudjelovalo 372 sudionika od čega se njih ukupno 238 kategorizira u skupinu vegetarijanaca, dok ostalih 133 sudionika nemaju prehrambene restrikcije u relaciji s konzumacijom mesa. Potvrđena je pretpostavljena jednofaktorska struktura Skale empatije prema životinjama (Paul, 2000) te pretpostavljena trofaktorska struktura Skale vjerovanja u životinjski um (Herzog i Galvin, 1997). Nadalje, vegetarijanci u ovom uzorku pokazali su se empatičnijima prema životinjama te spremnijima pripisati im određene mentalne karakteristike poput emocija i kognitivnih sposobnosti. Oni imaju i višu razinu afekta prema procjenjivanim vrstama. S druge strane, vegetarijanci i omnivori ne razlikuju se u razini empatije prema ljudima. Također, potvrđena je održivost filogenetske skale u odnosu na rezultate vjerovanja u životinjski um na cijelom uzorku, odnosno najmanje mentalnih atribucija pripisano je beskralježnjacima, zatim nižim kralježnjacima te potom sisavcima koji su se pozicionirali na vrh ljestvice. Rezultati regresijske analize upućuju na značajan doprinos spola, vegetarijanstva i vjerovanja u životinjske emocije te dimenzije afekta u objašnjenju empatije prema životinjama. Dakle, žene, vegetarijanci te pojedinci s višom razinom afekta prema životinjama te većom tendencijom pripisivanja emocionalnih kapaciteta, ujedno imaju i višu razinu empatije prema životinjama. Ispitivanjem posredujuće uloge vjerovanja u životinjski um u odnosu između empatije prema ljudima i prema životinjama zaključeno je kako empatija prema ljudima doprinosi objašnjenju empatije usmjerene na životinje izravno, ali i posredno preko vjerovanja u životinjski um. Pojedinci koji imaju višu razinu empatije orijentirane na ljude imaju i višu razinu vjerovanja u životinjski um te naposljetku i više empatije prema životinjama. Također, neovisno o procjenama vjerovanja u um životinja, pojedinci koji imaju više empatije za ljude imaju i veće razine empatije prema životinjama.
Sažetak (engleski) Animals play a big and important role in the lives of the humans ever since the beginning of the human civilization. Lately, there has been a huge emphasis on the specificity of the relationship between animals and humans which has opened the door to a large amount of research which cover different variables that influence that relationship like ascribing animals mental characteristics, empathy towards them or attitudes towards using different species in different purposes. Usage of animals for food is a matter of choice and it reflects certain differences between vegetarians and omnivores in relation to mentioned variables which in Croatia has not received enough empirical attention. One of the aims of this study was to test the factor structure of the scales which would measure empathy towards animals (Paul, 2000) and belief in animal mind (Herzog and Galvin, 1997) which would enable further research in this area of interest. Furthermore, one of the aims was to check if vegetarians and omnivores differ in the level of empathy towards humans and people as well as in the level of attributing different mental states to other species. The manifestation of belief in animal mind depends on the factor of perceived similarity with the species so the sustainability of so called „phylogenetic scale“ of animals was also tested. In addition, the contribution of gender, vegetarianism and underlying dimensions of belief in animal mind to explaining empathy towards animals was tested along with the mediating role of belief in animal mind in the relationship between empathy towards humans and animals. The sample was formed of 372 participants of which 238 of them belong to the group of vegetarians and the rest 133 participants have no dietary restrictions connected to meat consumption. The assumed one factor structure of the Animal empathy scale (Paul, 2000) and the assumed three factor structure of Belief in animal mind (Herzog and Galvin, 1997) was confirmed. Vegetarians from the sample demonstrated higher levels of empathy towards animals and higher level of affect towards them as well as a higher readiness to ascribe certain cognitive and emotional capacities in comparison to omnivores. On the other side, the two observed groups from the sample do not differ in the level of empathy towards people. The sustainability of the phylogenetic scale of animals in the relation of belief in their mind was also confirmed. Participants attributed least mental capacities and abilities to invertebrates, followed by lower vertebrates and finally mammals who were positioned to the top of the scale with having the most advanced mentality. Moreover, gender, vegetarianism and two dimensions of belief in animal mind (emotion and affect) significantly contribute to the explanation of empathy towards animals. Accordingly, women, vegetarians and individuals who are more ready to ascribe emotion to animals and demonstrate higher levels of affect towards them, tend to have more empathy towards animals. In examinig mediating role of belief in animal mind in the relationship between empathy towards humans and animals it was found that empathy towards humans contribute to the explanation of empathy towards animals directly, but also indirectly through belief in animal mind. That would mean that individuals with higher levels of empathy towards humans also tend to be more willing to ascribe different mental capacities to animals and consequently have more empathy towards them. Also, independently of the level of belief in animal mind, individuals with higher levels of empathy towards humans tend to be more empathic to animals.
Ključne riječi
vegetarijanstvo
vjerovanje u životinjski um
empatija prema životinjama
empatija prema ljudima
Ključne riječi (engleski)
vegetarianism
belief in animal mind
empathy towards animals
empathy towards humans
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:162:951269
Studijski program Naziv: Psihologija Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2018-08-29 09:37:31