| Sažetak | Obzirom da su anksiozni poremećaji najčešća skupina mentalnih poremećaja u populaciji, značajno je utvrditi rizične faktore za razvoj poremećaja iz ove skupine. Jedan od faktora koji se pokazao kao značajan prediktor različitih anksioznih poremećaja, ali i depresivnosti je anksiozna osjetljivost. Iz tog je razloga cilj ovog istraţivanja utvrditi doprinos različitih kognitivnih varijabli objašnjenju anksiozne osjetljivosti. U istraţivanju je sudjelovalo ukupno 286 studenata Sveučilišta u Zadru, različitih usmjerenja s preddiplomske i diplomske razine studija. U istraţivanju je korišten upitnik općih podataka, dvije subskale adaptiranog Upitnika kognitivne emocionalne regulacije (Cognitive Emotion Regulation Questionnaire – CERQ; Garnefski, Kraaij i Spinhoven, 2001; Soldo i Vulić-Prtorić, 2016), Upitnik usredotočene svjesnosti (Mindful Attention Awareness Scale – MAAS; Brown i Ryan, 2003; Kalebić Jakupčević, 2014), Skala ruminacije (Ruminative Response Skale – RRS; Nolen Hoeksema i Morrow, 1991; Kalebić Jakupčević, 2014), Skala depresivnosti, anksioznosti i stresa (Depression, Anxiety and Stress Scale - DASS- 21; Lovibond i Lovibond, 1995; Jokić – Begić, Jakšić, Ivezić i Suranyi, 2012) te Ljestvica anksiozne osjetljivosti (Anxiety Sensitivity Index – ASI; Reiss, Peterson, Gursky i McNally, 1986; Peterson i Reiss, 1992.; Jurin, JokićBegić, i Korajlija, 2012). Rezultati su pokazali da postoji pozitivna povezanost anksiozne osjetljivosti s ruminacijom te katastrofiziranjem i personaliziranjem, ali i negativna povezanost s usredotočenom svjesnošću. Odnosno, što je osoba manje svjesno usredotočena, više ruminira te koristi katastrofiziranje i personaliziranje, pa je stoga i više anksiozno osjetljiva. Rezultati hijerarhijske regresijske analize su pokazali da su ruminacija, katastrofiziranje i usredotočena svjesnost značajni prediktori anksiozne osjetljivosti, na način da više razine ruminiranja i katastrofiziranja te niţe razine usredotočene svjesnosti predviĎaju više razine anksiozne osjetljivosti. TakoĎer je utvrĎeno da osobe koje su anksiozno osjetljivije izvještavaju o višim razinama depresivnosti, anksioznosti i stresa. Kada je riječ o razlikama izmeĎu osoba koje su nekad u ţivotu doţivjele napadaj panike u odnosu na osobe nikada nisu doţivjele takvo iskustvo utvrĎeno je da su kod osoba koje su doţivjele napadaj panike prisutne više razine depresivnosti, anksioznosti, stresa i anksiozne osjetljivosti, kao i veća sklonost ruminiranju, katastrofiziranju i personaliziranju. TakoĎer, kod ove su skupine prisutne niţe razine usredotočene svjesnosti, u odnosu na osobe koje nikada nisu doţivjele napadaj panike. Dobiveni rezultati su u skladu s očekivanjima te imaju značajne praktične implikacije, no u budućim je istraţivanjima potrebno dodatno istraţiti odnose meĎu ispitivanim varijablama. |
| Sažetak (engleski) | Since anxiety disorders are the most frequent group od mental disorders in population, it is of great importance to identify risk factors for the development of disorders from this group. One of the factors which is a predictor of different anxiety disorders and also for depression, is anxiety sensitivity. Hence, the aim od this study was to examine the contribution of cognitive variables in explaining anxiety sensitivity. The study was conducted on 286 students of University of Zadar, from different departments of undergraduate and graduate level. Scales used in the study were general information questionnaire, two subscales od the Cognitive Emotion Regulation Questionnaire (CERQ; Garnefski, Kraaij & Spinhoven, 2001; Soldo & Vulić-Prtorić, 2016), Mindful Attention Awareness Scale (MAAS; Brown & Ryan, 2003; Kalebić Jakupčević, 2014), Ruminative Response Skale (RRS; Nolen Hoeksema & Morrow, 1991; Kalebić Jakupčević, 2014), Depression, Anxiety and Stress Scale (DASS- 21; Lovibond & Lovibond, 1995; Jokić – Begić, Jakšić, Ivezić i Suranyi, 2012) and Anxiety Sensitivity Indeks (ASI; Reiss, Peterson, Gursky & McNally, 1986; Peterson & Reiss, 1992.; Jurin, Jokić-Begić, i Korajlija, 2012). The results have shown that there is a positive correlation between anxiety sensitivity and rumination, catastrophizing and personalization, but also a negative correlation with mindfulness. In other words, people who are less mindfull, ruminate more and tend to use catastrophizing and personalization are at the same time more anxiety sensitive. The results of hierarchical regression analyses have shown that rumination, catastrophizing, and mindfulness significantly predict anxiety sensitivity, i.e. higher levels of rumination and catastrophizing and lower levels of mindfulness predict higher levels od anxiety sensitivity. Also, the results have shown that people who are high on anxiety sensitivity, report of higher levels of depression, anxiety and stress. When it comes to differences between people who had experienced panic attacks and people who had never had such experience, results have shown that people who had panic attacks were higher on depression, anxiety, stress, anxiety sensitivity, but also on rumination, catastrophizing and personalization. Also, people in this group showed less levels od mindfulness compared to people who had never had panic attacks. The results are in accordance with expectations and have important practical implications, but for the future research, relationship between examined variables should be additionaly examined. |
