| Sažetak | U radu je analizirana mogućnost regionalnog kooperiranja Ličko-senjske županije sa Zadarskom i Šibensko-kninskom i mogućeg oblikovanja jedinstvene NUTS 3 regije u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske koja bi, za razliku od postojećeg stanja, zadovoljila europski demografski kriterij od 150.000 do 800.000 stanovnika s jedne strane, te bi, s druge strane, bila dobro uklopljena u funkcionalne gravitacijske odnose u NUTS 2 regiji Jadranskoj Hrvatskoj. Budući da obrada teme zahtjeva interdisciplinarni pristup, korištene su različite znanstvene metode: retrospektivna metoda, demografske statističke i matematičke metode, analiza, sinteza, metoda anketnog istraživanja, metoda polustrukturiranog intervjua i različite metode GIS analize i kartiranja. Prema posljednjem provedenom popisu stanovništva (2011.), Ličko-senjsku županiju obilježio je manjak stanovništva od oko 99.000 stanovnika za oblikovanje učinkovite NUTS 3 regije. Slično je i Šibensko-kninsku županiju obilježio demografski deficit od oko 40.600 stanovnika, a Zadarska županija imala je demografski suficit od 20.000 stanovnika. U Republici Hrvatskoj 10 je županija imalo (2011.) demografski deficit stanovništva za usklađeno i učinkovito oblikovanje NUTS 3 regije prema EU kriteriju. Što se tiče Jadranske Hrvatske, Dubrovačko-neretvanska županija je također zabilježila demografski deficit stanovništva s obzirom na europske standarde. Potencijalno oblikovanje ličko-sjevernodalmatinske (zadarske) NUTS 3 regije otvara mogućnost logičnog povezivanja i ostalih županija u okviru Jadranske Hrvatske, jer bi tako diferencirana regija imala oko 330.000 stanovnika i bila bi okupljena oko afirmiranoga starog jadranskog središta Zadra, a ostale županije bi također mogle kooperirati (prema potrebi Istarska i Primorsko-goranska zajedno s oko 504.000 stanovnika, ili pak samostalno, zasebno, te Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska s oko 577.300 stanovnika) i okupiti širi prostor oko velikih gradova Splita i Rijeke. Tako oblikovane tri (ako bi Istarska županija bila zasebno, tada 4) regije zadovoljile bi i geografski model komplementarnosti otoka – priobalja – zaobalja. Historijsko-geografskom retrospektivnom rekonstrukcijom i uvidom u tisućljetne teritorijalne mijene granica jasno je da je ličko-sjevernodalmatinski prostor stoljećima bio integriran i upućen na zajedništvo – u društvenom, kulturnom, gospodarskom i prometnom smislu. Razdoblja dezintegriranosti ovog područja (u većoj mjeri od početka 18. st.) uglavnom su bila rezultat nepovoljnih vanjskih i unutarnjih geopolitičkih čimbenika, a ne stvarnih odnosa u prostoru. Ovaj prostor, bez obzira na geomorfološku složenost, integralan je i unutar sebe značajno povezan, što je potvrđeno i historijsko-geografskim pregledom i razmatranjem integriranosti njegovih sastavnih područja. Upravo je kompleksnost geopolitičkih odnosa na dodirnom području ličko-sjevernodalmatinskog prostora uzrokovala nedostatak snažnijega regionalnog središta s ličke strane Velebita, ali i recentno zakašnjelu afirmaciju Zadra kao važnoga regionalnog središta u priobalju. Jasno je da je područje Ličko-senjske županije demografski najkritičnije u Republici Hrvatskoj. Snažna depopulacija i emigracijski tokovi, potaknuti neposrednim razgraničenjima i ratnim ugrozama, demografski su potpuno oslabili ovo područje, a uvidom u ključne demografske pokazatelje potvrđeno je da će se Ličko-senjska županija vrlo teško oporaviti i doseći demografski minimum potreban za oblikovanje samostalne i jake suvremene NUTS 3 regije. Oblikovanjem potencijalne, funkcionalne i logistički jake NUTS 3 regije oko Zadra, otvaraju se nove mogućnosti za razvoj gospodarstva Ličko-senjske županije koje još uvijek nije u dovoljnoj mjeri razvijeno s obzirom na povoljne preduvjete za razvoj, na što upućuju gospodarski pokazatelji. Provedbom kvalitativnog istraživanja s upravljačkom i razvojnom razinom Ličko-senjske županije, potvrđena je glavna hipoteza rada o najboljem smjeru regionalnog okupljanja za Ličko senjsku županiju koji podrazumijeva formiranje NUTS 3 regije triju županija, Ličko-senjske, Zadarske i Šibensko-kninske, okupljenih oko Zadra kao istaknutog i afirmiranoga razvojnog središta središnjeg dijela Jadranske Hrvatske. Sugovornici su protiv ukidanja županijskog sustava, ali podržavaju regionalno kooperiranje. |
| Sažetak (engleski) | This thesis analyzes the possibility of regional cooperation of Lika-Senj County with Zadar County and Šibenik-Knin County and of potential forming of a single NUTS 3 region in the central part of Adriatic Croatia, which would, on the one hand, meet the European demographic criterion of 150.000 to 800.000 inhabitants, but on the other hand, it would integrate well into functional gravitational relationship of the NUTS 2 region, Adriatic Croatia. Given that the elaboration of the thesis requires an interdisciplinary approach, various scientific methods have been used: retrospective method, demographic statistical and mathematical methods, analysis, synthesis, survey research method, semi-structured interview method as well as different methods of GIS analysis and mapping. According to the last population census conducted (2011), Lika-Senj County was marked by demographic population deficit, for forming an efficient NUTS 3 region, of approximately 99.000 inhabitants, same as Šibenik-Knin County (with demographic deficit of 40.600 inhabitants), while, at the same time, Zadar County had a demographic sufficiency of 20.000 inhabitants. In the Republic of Croatia, in 2011, 10 counties had a demographic population deficit for balanced and efficient forming of the NUTS 3 region in accordance to European criterion. As for Adriatic Croatia, Dubrovnik-Neretva County has also recorded demographic population deficit compared to European standards. Potential forming of Lika-North Dalmatia (Zadar) NUTS 3 region opens the possibility of logical integration of other counties within Adriatic Croatia, as thus differentiated region would have approximately 330.000 inhabitants and it would be grouped around the old affirmed Adriatic center – Zadar, and other counties could also cooperate (if necessary, Istria County and Primorje-Gorski Kotar County together with approximately 504.000 inhabitants, or independently, separately; Split-Dalmatia and Dubrovnik-Neretva Counties with approx. 577.300 inhabitants) to group wider area regions around big cities Split and Rijeka. Thus formed, the three regions (or four, if Istria County would be separate) would also conform to geographical model of complementarity of islands – coastal area – coastal hinterland. Historical geographic retrospective reconstruction and the perspective on millennium-old territorial boarder changes clearly demonstrate that Lika - North Dalmatian area was integrated and bound to unity – in social, cultural, economic and traffic sense. Periods of disintegration of this area (mostly since the beginning of the 18th C) have mostly been the result of unfavorable external and internal geopolitical factors and not the result of actual relationships within the area. Regardless to geomorphologic complexity, this area is integral and within itself significantly connected, which was confirmed by historical geographic review and analyzing of integration of its integral areas. The complexity of geopolitical relationship in the contiguous area of Lika-North Dalmatia is precisely what caused the absence of a stronger regional center on the Lika’s side of Velebit, and also recent belated affirmation of Zadar as a major regional center of coastal zone. It is clear that the area of Lika-Senj County is demographically the most critical in the Republic of Croatia. Intensive depopulation and negative migration flow, prompted by direct demarcation and war threats, have demographically completely debilitated this area, and it is confirmed by the perspective on the key demographic indicators, that the Lika-Senj County will difficultly recover and reach the required demographic minimum to form an independent and strong contemporary NUTS 3 region. Forming the potential, functional and logistically strong NUTS 3 region around Zadar opens new possibilities for economic development of Lika-Senj County, which is still not sufficiently developed considering favorable preconditions for development, to which economic indicators indicate. Implementation of the qualitative research with the representatives of local policy makers and development agencies of Lika-Senj County, confirmed the main hypothesis of the thesis about the best direction of regional grouping for Lika-Senj County, which implies forming of NUTS 3 region of three counties, Lika-Senj, Zadar and Šibenik-Knin, gathered around Zadar as the distinguished and affirmed developmental center of the central part of Adriatic Croatia. Interlocutors stated that they are against the abolition of the system of counties, but support the regional cooperation. |
