diplomski rad
Heterotopija grada pod opsadom u antiratnoj prozi Miljenka Jergovića, Nenada Veličkovića i Alme Lazarevske

Tea Perić (2017)
Sveučilište u Zadru
Odjel za kroatistiku i slavistiku
Odsjek za hrvatski jezik i književnost
Podaci o radu
NaslovHeterotopija grada pod opsadom u antiratnoj prozi Miljenka Jergovića, Nenada Veličkovića i Alme Lazarevske
AutorTea Perić
Voditelj/MentorMiranda Levanat Peričić (mentor)
Sažetak rada
Izabranim književnim tekstovima antiratne proze u ovom se radu pristupa posredstvom Foucaultove teorije prostora te se analizira heterotopijsko predstavljanje urbanih mjesta u ratnim uvjetima opsade koja grad pretvara u „monstruoznu zonu“. Uvodni dio rada posvećen je definiranju poetoloških obilježja antiratne proze, veze s kritičkim mimetizmom, poetikom svjedočenja i specifičnom reprezentacijom prostora. U tom kontekstu pristupa se izabranom književnom korpusu koji obuhvaća kratke priče iz zbirke Sarajevski Marlboro Miljenka Jergovića, roman Konačari Nenada Veličkovića i dvije priče iz zbirke Smrt u muzeju moderne umjetnosti Alme Lazarevske. U svim primjerima književni prikaz ratne zbilje smješten je u Sarajevo (iako ono u pričama Alme Lazarevske ostaje neimenovani grad), te potvrđuje sliku heterotopijske preobrazbe ratnog Sarajeva. U Jergovićevim pričama to se manifestira kroz opreku slike „paklenog Sarajeva“, heterotopijskog i zatvorenog monstruoznog mjesta, suprotstavljenog idiličnoj slici predratnog Sarajeva koje ima značenje izgubljene utopije. Za roman Nenada Veličkovića i prozu Alme Lazarevske dodatno se analizira prostor muzeja, kao heterotopije „beskrajno akumulirajućeg vremena“. Na kraju rada pristupa se temi izlaska iz heterotopije i pogleda izvana, odnosno temi bijega, odlaska i egzila, koja se vezuje uz specifične identitetske preokupacije motivima (ne)pripadanja i hibridnosti.
Ključne riječiantiratna proza heterotopija kritički mimetizam ženska antiratna priča hibridnost identiteta egzil
Naslov na drugom jeziku (engleski)Heterotopia of the City Under Siege in the Anti-war Prose by Miljenko Jergović, Nenad Veličković and Alma Lazarevska
Povjerenstvo za obranuAdrijana Vidić (predsjednik povjerenstva)
Ana Gospić Županović (član povjerenstva)
Miranda Levanat Peričić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište u Zadru
Ustrojstvena jedinica niže razineOdjel za kroatistiku i slavistiku
Odsjek za hrvatski jezik i književnost
MjestoZadar
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaHUMANISTIČKE ZNANOSTI
Filologija
Kroatistika
Vrsta studijasveučilišni
Stupanjdiplomski
Naziv studijskog programaHrvatski jezik i književnost (jednopredmetni)
Akademski / stručni nazivmagistar/magistra hrvatskog jezika i književnosti
Kratica akademskog / stručnog nazivamag. philol. croat
Vrsta radadiplomski rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2017-07-03
Sažetak rada na drugom jeziku (engleski)
In this research paper, the chosen literary texts are approached by means of Faucault's space theory. The paper also analyses the heterotopic presentation of urban locations in a state of siege which turns the city into a 'monstrous zone'. The introductory part is dedicated to defining poetological features of anti-war prose, it's connection to critical mimetism, the testimony poetics and specific presentation of location. Within these terms, the following literary corps are approached: the short stories from Sarajevo Marlboro by Miljenko Jergović, the novel Konačari by Nenad Veličković and two stories from the collected works The Death in the Museum of Modern Art by Alma Lazarevska. In all above mentioned works, the literal illustration of war is situated in Sarajevo (although it is presented as an unnamed city in the stories by Alma Lazarevska) and it confirms the image of heterotopic metamorphosis of wartime Sarajevo. In Jergović's stories it is manifested in an absolute contrast: 'infernal Sarajevo', heterotopic and enclosed monstrous place is in opposition to idilic image of pre-war Sarajevo representing the lost utopia. In Nenad Veličković's novel and prose by Alma Lazarevska, museum area is additionally analysed for it stands as heterotopia of ' an endlessly accumulated time'. In the concluding part, the paper covers the outside view, the topic of exiting the hetetotopia is analysed. To be more precise, the topic of escape, exodus and exile is connected to specific identity preocupations of (non)belonging and hybridity.
Ključne riječi na drugom jeziku (engleski)anti-war prose heterotopia critical mimetism female anti-war story the identity hibridity exile
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad dostupan samo djelatnicima i studentima matične ustanove
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:228424
PohranioMarta Unković