Title Interkulturni dijalog u svakodnevnom životu Pule 1867.-1914.
Title (english) Intercultural dialogue in the everyday life of Pula 1867-1914
Author Anja Iveković Martinis
Mentor Anita Sujoldžić (mentor)
Mentor Senka Božić Vrbančić (komentor)
Committee member Tomislav Oroz (predsjednik povjerenstva)
Committee member Senka Božić Vrbančić (član povjerenstva)
Committee member Olga Orlić (član povjerenstva)
Granter University of Zadar Zadar
Defense date and country 2017-10-04, Croatia
Scientific / art field, discipline and subdiscipline HUMANISTIC SCIENCES Ethnology and Anthropology
Universal decimal classification (UDC ) 81 - Linguistics and languages
Abstract U ovom radu autorica na temelju analize diskursa višejezičnih dnevnih novina Omnibus ispituje način na koji se konstruiraju nacionalni identiteti te nacionalne skupine i njihovi odnosi u austro-ugarskoj Puli. Osim toga proučava kako se u nacionalnom diskursu u ovom listu konstruira nacionalnu ravnodušnost i kozmopolitizam te ulogu koju pokušaj njihovog suzbijanja igra u izgradnji nacionalnog identiteta. Analiza pokazuje da se «narodi» shvaćaju kao samorazumljivi, neproblematični entiteti, jasno međusobno razlučivi i unutar sebe homogeni. Pripadnost određenom narodu determinirana je rođenjem i nepromjenjiva. Hrvatski nacionalni identitet izgrađuje se u velikoj mjeri u odnosu prema «talijanskom narodu», koji predstavlja najznačajnijeg kulturnog Drugog. Odnos između ove dvije «skupine» pojednostavljeno se prikazuje kao odnos između dva homogena entiteta, pri čemu je «hrvatski narod» u lošijoj poziciji, ali mu se pripisuje moralna superiornost. «Nijemci» igraju manje značajnu ulogu kao Drugi i rijetko se spominju. Shvaćanje nacionalne ravnodušnosti kao prijetnje nacionalnoj konsolidaciji očituje se u pokušaju normiranja javnog iskazivanja nacionalne identifikacije u čitateljstvu (prvenstveno hrvatskog dijela lista) i to ponajviše u smislu upotrebe hrvatskog jezika. Očekuje se da se nacionalna identifikacija iskazuje nedvosmisleno i potpuno dosljedno, neovisno o situaciji, a slučajevi u kojima to izostaje iznose se kritički pred javnost s ciljem utjecanja na jezične prakse čitateljstva. Veći stupanj grupnosti pokušava se potaknuti prvenstveno ohrabrivanjem čitateljstva na kupovanje «samo u svoga», čime se želi stvoriti čvršću mrežu društvenih kontakata u ciljanoj populaciji, što bi moglo potaknuti razvoj hrvatske nacionalne identifikacije kod eventualno nacionalno ravnodušnih. Time se ujedno neizravno obeshrabruje kozmopolitsku otvorenost, čemu doprinosi i poticanje predrasuda prema «drugim kulturama». Autorica zaključuje da je ovakav nacionalni diskurs razumljiv kao sredstvo političke mobilizacije populacije koja je do tad bila u lošem političkom i ekonomskom položaju, ali upozorava na potencijane negativne učinke diskursa koji pokušavaju normirati identitet i njegovo iskazivanje i koji umjesto prihvaćanja kulturne raznolikosti kao dobre stvari potiču samodovoljnost i samoorijentaciju rigidno definiranih «nacionalnih skupina».
Abstract (english) On the basis of discourse analysis of the multiligual daily paper Omnibus, the author focuses on the way national identities, national groups and their relations are constructed in Austro- Hungarian Pula. Apart from this, she deals with the way that national indifference and cosmopolitanism are constructed in the national discourse of this paper, as well as the role that the attempt to eliminate them plays in the construction of national identity. The analysis shows that «nations» are seen as taken-for-granted, unproblematic entities, easily distinguishable from one another, and homogeneous within themselves. Belonging to a certain nation is determined by birth and is fixed. The Croatian national identity is constructed to a large degree in relation to the «Italian nation», which acts as the most significant cultural Other. The relation between these two groups is represented in a simplified way as a relation between two homogeneous entities, where the «Croatian nation» is in a lesser position, but it is ascribed moral superiority. «Germans» play a less significant role as Other and are rarely mentioned. National indifference understood as a threat to national consolidation is apparent in the attempt to set strict norms for the public expression of national identification in the readership (particularly of the Croatian-language part of the paper) and primarily so with regard to the use of the Croatian language. National identification is expected to be expressed unambiguously and completely consistently, irragardless of the situation, and cases where this is lacking are exposed critically to the public, with the intention of encouraging greater selfcontrol and self-awareness in the readership. There is an attempt at encouraging a greater degree of groupness, primarily by stimulating the readership to buy «only from their own», in order to create a tighter network of social contacts in the relevant population, which could encourage the development of Croatian national identification among people who are potentially nationally indifferent. This also indirectly discourages cosmopolitan openness, while the same effect is achieved by encouraging prejudices about «other cultures». The author concludes that this kind of national discourse is understandable as a means to politically mobilise a population which had previously been in a bad political and economic position, but also warns of the potential negative effects of discourses which try to set norms 135 to identity and its expression and which, instead of accepting cultural diversity as a good thing, encourage self-sufficiency and self-orientation of rigidly defined «national groups».
Keywords
Austro-Ugarska
Pula
tisak
analiza diskursa
nacionalni diskurs
nacionalna ravnodušnost
kozmopolitizam
Keywords (english)
Austria-Hungary
Pula
press
discourse analysis
national discourse
national indifference
cosmopolitanism
Language croatian
URN:NBN urn:nbn:hr:162:027266
Study programme Title: Humanities Study programme type: university Study level: postgraduate Academic / professional title: doktor/doktorica znanosti, područje humanističkih znanosti, polje etnologija i antropologija (doktor/doktorica znanosti, područje humanističkih znanosti, polje etnologija i antropologija)
Type of resource Text
File origin Born digital
Access conditions Open access
Terms of use
Created on 2018-02-13 12:47:01