| Abstract | Kaže se da nijedan čovjek nije otok sasvim sam za sebe te su mu potrebne bliske veze s drugima. Prijateljstvo predstavlja značajan oblik podrške i temelji se na zajedničkim aktivnostima, međusobnoj pomoći, emocionalnoj podršci i bliskosti osoba. Prijateljski odnosi su važni tijekom cijelog života, a istraživanja desetljećima unazad ukazuju na značajne pozitivne doprinose kvalitetnih prijateljskih odnosa na psihološku dobrobit pojedinca u svim životnim razdobljima. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnose kvalitete prijateljstva, samootkrivanja, socijalne usamljenosti i psihološke dobrobiti (razine zadovoljstva životom, sreće i depresivnosti) odraslih osoba te koristeći kvalitativan pristup ispitati neke značajke odnosa s najboljim prijateljem. U ovom istraživanju je sudjelovalo 197 osoba odrasle dobi iznad 25 godina, prosječne dobi 37 godina (M = 37.03 godina, SD = 12.41). Dobiveni rezultati ukazuju kako žene izvještavaju o višoj kvaliteti prijateljstva, a stariji pojedinci iskazuju više razine socijalne usamljenosti. Pojedinci koji procjenjuju višu kvalitetu prijateljstva navode da su zadovoljniji životom i doživljavaju više razine sreće, dok je više samootkrivanje osobe povezano s višim zadovoljstvom životom i doživljavanjem sreće te nižim doživljavanjem depresivnosti. Socijalno usamljeniji pojedinci doživljavaju niže razine sreće i više razine depresivnosti. Provjerom relativnih doprinosa kvalitete prijateljstva, samootkrivanja i socijalne usamljenosti u objašnjenju psihološke dobrobiti odraslih osoba, pokazalo se da kvaliteta prijateljstva značajno pozitivno doprinosi u objašnjenju zadovoljstva životom, samootkrivanje u objašnjenju sreće, a objašnjenju depresivnosti značajno negativno doprinosi samootkrivanje i pozitivno socijalna usamljenost. Nadalje, kvalitativnim istraživačkim pristupom utvrđeno je kako su odrasle osobe najboljeg prijatelja najčešće upoznale u školi i tijekom zajedničkog odrastanja, a razlozi za održavanjem odnosa su iskrenost, sličnost i povjerenje. Prijateljstvo u odrasloj dobi se održava ispijanjem zajedničke kave, druženjima bez konkretne aktivnosti ili kroz zajedničke šetnje. Potencijalni razlozi nesuglasica ili razilaženja su različitosti u mišljenju ili karakteru te gubitak povjerenja u osobu. Rezultati kvalitativne analize u skladu su s ranije izučavanim konstruktima u istraživanjima prijateljstva odraslih. |
| Abstract (english) | There is an expression that no one is an island, entirely of himself, therefore close relationships with others are essential. Friendship represents a significant form of support and is based on shared activities, mutual help, emotional support, and intimacy. Relatiosnhips with friends are important throughout life, and decades of research have shown the significant positive contributions of high-quality friendships to the psychological well-being of individuals at all stages of life. The aim of this research was to examine the relationships between friendship quality, self-disclosure, social loneliness, and psychological wellbeing (life satisfaction, levels of happiness and levels of depression) in adults and, using a qualitative approach, to examine some features of relationships with a best friend. This study included 197 adults over the age of 25, with an average age of 37 years (M = 37.03, SD = 12.41). The results show that women report higher friendship quality, and older individuals report higher levels of social loneliness. Individuals who perceive higher friendship quality report higher life satisfaction and happiness, while higher self-disclosure is associated with higher life satisfaction and happiness and lower levels of depression. Socially lonely individuals experience lower levels of happiness and higher levels of depression. By examining the separate relative contributions of friendship quality, self-disclosure, and social loneliness in explaining the psychological well-being of adults, it was shown that friendship quality significantly positively contributes to explaining life satisfaction, self-disclosure to explaining happiness, and self-disclosure significantly negatively contributes to explaining depression, while social loneliness contributes positively. Furthermore, a qualitative research approach revealed that adults most often met their best friends in school and during their childhood, and the reasons for maintaining relationships are sincerity, similarity, and trust. Friendship in adulthood is maintained by drinking coffee together, socializing without a specific activity, or taking walks together. Potential reasons for disagreements or differences are differences in opinion or character and loss of trust in a person. The results of the qualitative analysis are consistent with previously studied constructs in research on adult friendship. |
