| Abstract | Doktorski rad Pristup oblikovanju nakladničkog niza i njegova načela proučava različite razina uspostave značenja u kontekstu nakladništva i njegove društvene funkcije, te u njegovom historijskom okružju. Primjenjujući teorijsku literaturi o nakladništvu, ponajprije teoriju čitateljskog odgovora, teoriju recepcije, teoriju parateksta te metodologiju povijesti knjige, u radu su proučeni načini funkcioniranja nakladništva i oblikovanja nakladničkog niza, na primjerima sedam nakladničkih nizova u Hrvatskoj između 1969. i 1991: način na koji koncept biblioteke utječe na modele i obrasce recepcije književnih djela i na procese proizvodnje i oblikovanja značenja i prenošenja znanja, i naposljetku kako je nakladnički niz mijenjao i formirao čitatelja, čitateljsku publiku i javno mnijenje i utjecao na dinamiku kulturnoga polja. U prvom se dijelu rada obrađuje teorija čitateljskoga odgovora analizom i interpretacijom tekstova Hansa Roberta Jaussa, Wolfganga Isera, Jonathana Cullera, Umberta Eca, Stanleya Fisha te Seymoura Chatmana. Prikazuju se modeli oblikovanja teorijskih odgovora na kompleksnu problematiku književne komunikacije s naglaskom na čitatelja, čitateljski odgovor na književni podražaj te čitateljske modele, obrasce i strategije prilikom čitanja. Potom se obrađuje problematika književne publike, i to na teorijskim tekstovima Arnolda Hausera, koji se književnom i kulturnom publikom bavio iz sociološke perspektive, te Petera Rabinowitza, koji konstruira tipologiju publike i analizira mehanizme oblikovanja publike kao cjeline te publiku promatra iz perspektive književne teorije. Stanley Fish, pak, publikom se bavi u kontekstu interpretativnih strategija čitanja koje uspostavljaju interpretativne zajednice, što se nadaje vrlo produktivnim tumačenjem upravo u analizi nakladničkoga niza koji teži uspostavi interpretativne zajednice svojim nakladničkim, sadržajnim i paratekstualnim strategijama. U posljednjem dijelu uvodnoga, teorijskoga dijela rada predstavlja se teorija Rogera Chartiera koji se bavi poviješću knjige te razmatra procese uspostave značenja u prostoru između sadržajnoga, tekstualnoga dijela i knjižnoga oblika knjige. U sljedećem se poglavlju nakladnički niz kontekstualizira u konkretnom vremenskom periodu i kulturnoj klimi proučavanoga razdoblja (od 1969. do 1991), odnosno u kontekstu kulturne industrije. Potom se predstavlja važna i za ovaj rad ključna teorija parateksta Gerarda Genettea, u kojoj se format knjige tumači s obzirom na njegov tekstualni, književni dio te na paratekstualni odnosno nakladnički prostor i proces kojim književni tekst postaje knjiga. 188 Upravo će paratekstualna analiza pokazati razmjere i prostor uspostave nakladničkoga niza kao zasebnoga nakladničkoga fenomena. Slijede zasebne analize pojedinih nakladničkih nizova, od Biblioteke Ogledalo (nakladnik Zora i GZH, od 1973. do 1980, urednici Zvonimir Majdak, Nasko Frndić i Nenad Popović), Biblioteke Ogledala (nakladnik Grafički zavod Hrvatske, od 1980. do 1989, urednik Nenad Popović), Zabavne biblioteke (nakladnik Grafički zavod Hrvatske, od 1978. do 1988, urednici Zvonimir Majdak, Nasko Frndić i Nenad Popović), Biblioteke Zlatni paun (nakladnik Otokar Keršovani, od od 1968. do 1986, urednici Omer Lakomica i Fedor Vidas), Biblioteke Bestseler (nakladnik August Cesarec, od 1978. do 1988, urednici Bože Čović i Zdravko Židovec), Biblioteke Gama (nakladnik Mladost, od 1979. do 1991, urednik Zvonimir Majdak) te Biblioteke HIT (nakladnik Znanje, od 1969. do 1991, urednik Zlatko Crnković). Nakladnički nizovi se analiziraju s obzirom na njihove sadržajne, paratekstualne te nakladničke parametre, a nakon toga slijede analize svih obrađenih nakladničkih nizova s obzirom na estetiku recepcije, s obzirom na funkciju čitatelja / čitateljice, s obzirom na autorstvo, s obzirom na književni žanr odnosno žanrove, s obzirom na jezik izvornika te s obzirom na nakladničke pokazatelje uspješnosti. Nakon toga slijedi zaključak u kojem se interpretiraju rezultati analiza te uspostavljaju temeljna načela oblikovanja nakladničkoga niza: povijesno načelo, načelo sadržaja, načelo bibliotečne publike, načelo popularne kulture te načelo parateksta. |
| Abstract (english) | The thesis Approaches and the principles of publishing series intends to establish different levels of meaning in the context of publishing and its social function and in its historical setting. Applying the theoretical literature on the publishing industry, especially the reader response criticism, and theory of paratext, the paper examines the ways of functioning of publishing and design of publishing series, analyzing seven publishing series published in Croatia between 1969 and 1991: the way that the concept of a publishing series affects the models and patterns of reception of literary works and the processes of production and design of meaning and knowledge transfer, and finally the ways in which publishing series changes and formes a reader, readers and public opinion and influence the dynamics of cultural fields. First part of the paper deals with the reader’s response criticism and analyzes the texts of Hans Robert Jauss, Wolfgang Iser, Jonathan Culler, Umberto Eco, Stanley Fish and Seymour Chatman. Paper shows theoretical answers to the complex problems of literary communication with an emphasis on readers, reader's response to literary stimuli and reading models, patterns and strategies when reading. Then the paper deals with the problems of literary audience according to the texts of Arnold Hauser, who addressed audience from a sociological perspective, and Peter Rabinowitz, who constructed a typologies of audience and analyzed the mechanisms of formation of the audience viewed from the perspective of literary theory. Stanley Fish, however, is engaged with the interpretative reading strategies that establish interpretative communities. Than is presented the theory of Roger Chartier, who specializes in the history of the book and discusses the processes of establishing meaning in the space between the substantive, textual part and the registrable form of books. In the next chapters paper analyzes publishing series according to the theory of cultural industry and according to the theory of paratexts of Gerard Genette, who interpretes format of the book in relation to its text and the paratext. The paper then separately analyzes publishing series: Ogledalo (publisher Zora and GZH, from 1973 to 1980, editors Zvonimir Majdak, Nasko Frndić and Nenad Popović), Ogledala (publisher Grafički zavod Hrvatske, from 1980 to 1989, editor Nenad Popović), Zabavna biblioteka (publisher Grafički zavod Hrvatske, from 1978 to 1988, editors Zvonimir Majdak, Nasko Frndić and Nenad Popović), Zlatni paun (publisher Otokar Keršovani, from 1968 to 1986, edited by Omer Lakomica and Fedor Vidas), Bestseler (publisher August Cesarec, from 1978 to 1988, the editors Bože Čović and Zdravko Židovec), Gama (publisher 190 Mladost, from 1979 to 1991, editor Zvonimir Majdak) and library HIT (publisher Znanje, from 1969 to 1991, editor Zlatko Crnković). Publishing series are analyzed according to their content, paratextual and publishing parameters, followed by the analysis of all publishing series based on the reader’s response criticism, according to the function of the reader / readers, with regard to authorship, literary genre or genres, language of the original, and with regard to indicators of publishing performance. This is followed by a conclusion interpreting the results of the analysis and establishing the basic principles of creating a publishing series: historical principle, the content, the principle of the public library, the principle of popular culture and the principle of paratext. |
