Umjetnost je prirodni i senzorni način ekspresije jer uključuje dodir, miris i druga osjetila unutar umjetničkog iskustva. Umjetničko izražavanje može dati značenje iskustvima ili razriješiti negativne emocije tako pružajući neku vrstu olakšanja i načina reguliranja emocija. U kontekstu korištenja umjetnosti u poboljšanju raspoloženja i izražavanju emocija, valja istaknuti procese regulacije emocija poput preusmjeravanja pažnje jer je upravo umjetničko izražavanje ono na što se može usmjeriti pažnja. Osnovica ovog procesa jest mogućnost odabiranja usmjeravanja pažnje na željeni aspekt situacije čime je moguće promijeniti emocionalni doživljaj. Isto tako ekspresija negativnih emocija je strategija na kojoj se bazira ideja da umjetnost može pomoći u ublažavanju emocionalne boli ili napetosti. S obzirom na dosadašnje rezultate istraživanja likovnog izraza i raspoloženja te njihove nedostake, cilj ovog istraživanja je bio utvrditi utjecaj različitih zadataka likovnog izražavanja na promjene u raspoloženju. U istraživanju je sudjelovalo 64 ispitanika raspoređenih u četiri grupe. Svim ispitanicima je inducirano negativno raspoloženje putem video isječka nakon čega im je izmjereno raspoloženje PANAS skalom. Zatim se jedna grupa likovno izražavala o tome što su doživjeli tijekom gledanja video isječka (ekspresija; N=16), druga o tome što je za njih sreća (pozitivna distrakcija; N=16), treća je crtala objekt (neutralna distrakcija; N=16), a četvrta grupa je rješavala labirinte (kontrola; N=16). Svim ispitanicima je ponovno izmjereno raspoloženje. Rezultati su pokazali značajno poboljšanje raspoloženja u pozitivnom afektu u grupi pozitivne distrakcije u odnosu na ekspresivnu grupu i grupu koja se nije likovno izražavala. Utvrđeno je i značajno poboljšanje raspoloženja u negativnom afektu kod grupe neutralne distrakcije u odnosu na grupu koja se nije likovno izražavala. Nije utvrđena promjena između pozitivnog i negativnog raspoloženja unutar grupa koje su se likovno izražavale. Korišteno kao distrakcija, likovno izražavanje se pokazalo najefikasnijim za poboljšanje raspoloženja u odnosu na ostale zadatke. Kvalitativna analiza uradaka je pokazala sadržajne razlike između ekspresivne grupe i grupe pozitivne distrakcije s obzirom na različite kriterije uradaka (apstraktnost/konkretnost, isticanje boja, stupanj uloženog truda, kvaliteta linije, zrelost, složenost, ispunjenost papira i izražavanje emocija).