| Abstract | Cilj je radnje istražiti načine recepcije tiskane knjige tijekom 18. stoljeća i promjene u organizaciji i prezentaciji knjiškog sadržaja kroz isto razdoblje. Upravo su ta dva aspekta vrlo važna, a još uvijek nedovoljno istražena i nepovezana područja u sklopu povijesti knjige, te se stoga ovo istraživanje prvo usmjerava na tekstualnu organizaciju, a potom na interakciju čitatelja s knjigom kao materijalnim objektom i interakciju čitatelja sa samim sadržajem knjige. Radnju je utemeljena na dva ključna uporišta – izvornom materijalu i relevantnoj literaturi koja se ne koristi samo kao teorijska i metodološka vodilja, nego i kao bitna komparativna okosnica u evaluaciji odabrane teme, to jest u sagledavanju njezinih istovjetnosti, ali i specifičnosti u odnosu na korpus postojećih istraživanja. Radnja je podijeljena u tri dijela. Prvi, teorijski dio donosi pregled dosadašnjih znanstvenih spoznaja i istraživanja iz područja povijesti knjige značajnih za temu radnje. Obuhvaćen je povijesni pregled discipline, proučavanje fenomena čitanja s naglaskom na 18. stoljeće i pregled dosadašnjih istraživanja vezanih uz nova istraživačka pitanja koja uključuju dva metodološka pristupa: istraživanje načina prezentacije teksta i istraživanje interakcije čitatelja s tekstom. Druga dva dijela odnose se na razradu i prikazivanje rezultata istraživanja. Prvi dio razrade odnosi se na utvrđivanje strukturnog, odnosno fizičkog razvoja knjige, dok se drugi odnosi na istraživanje čitateljskih tragova u knjigama. Kod analize obrađenih knjiga istraživao se fizički razvoj knjige i način na koji su nakladnici i tiskari pripremali tekst za čitanje; detaljno se analizirala naslovna stranica (kako se i je li se naslovnica mijenjala tijekom navedenog vremenskog razdoblja, raste li ili se smanjuje broj podataka na njoj, na kojem je mjestu ime autora na naslovnici, spominje li se osoba koja je financirala tiskanje knjige, postoje li još neki podatci koji će čitatelju olakšati korištenje knjige); detaljno su analizirani svi paratekstualni elementi (odobrenja cenzora, posvete, predgovori, sadržaj, pogovor, popis pogrešnih riječi); analizirana je organizacija teksta (označavanje odlomaka – paragrafa, podjela u poglavlja i potpoglavlja, prisutnost i položaj bilješki, korištenje i položaj različitih kategorija naslova, itd.), korištenje ilustracija i sl. Kod istraživanje interakcije naglasak je stavljen na odnos između knjige/teksta i čitatelja, odnosno istraživanje svih tragova koje je čitatelj ostavio iza sebe koristeći se knjigom, a posebna se pozornost pridala književnoj vrsti kojoj pripada tekst knjige. Prikupljeni su i analizirani svi tragovi vlasnika ili čitatelja, a rezultati su podijeljeni u dvije skupine: interakcija s knjigom (oznake vlasništva, knjižne kletve, posvete, porijeklo knjige, osobne bilješke, predmeti ostavljeni u knjizi – pisma, poruke, dijelovi osušenih biljaka i različitih uspomena i porijeklo knjige) i interakcija s tekstom (ispravke teksta, bilješke uz tekst, dopisani tekstualni dodatci, podcrtavanje teksta, oznake na marginama, organizacija sadržaja i sl.). Važnost radnje, a time i njezin znanstveni doprinos, ponajprije proizlazi iz činjenice da slično istraživanje u hrvatskoj povijesti knjige još nije provedeno. Radnjom je mnogo detaljnije nego što je do sada bio slučaj utvrđeno kako se i u kolikoj se je mjeri tiskana knjiga u fizičkoj i strukturalnoj (pojam se ovdje odnosi na strukturiranje teksta) pojavnosti mijenjala tijekom 18. stoljeća. Također, po prvi put je, na temelju konkretnih tragova, istražen odnos čitatelja/vlasnika prema knjizi/tekstu u dužem vremenskom razdoblju, te je tako otvoren put prema razumijevanju načina interakcije čitatelja i/ili vlasnika knjige s tekstom, odnosno samim medijem. Naposljetku, u radnji su se nastojale ustanoviti među-uvjetovanosti oblikovanja knjige i interakcije s njom, te susljedno, njezine recepcije. Taj posljednji korak suštinski je povezan s načinom obrade izvornog materijala, te se istraživački pristup, to jest model predstavljen u ovom poglavlju, također može smatrati doprinosom radnje i primjerom za buduća istraživanja. |
| Abstract (english) | Object of this paper is to explore various ways of reception of printed books during the 18th century and the presentation of the content of books throughout that same period. These two aspects are very important, but insufficiently explored and incoherent fields within the history of book, and that is the reason why is this study directed toward textual organization, reader’s interaction with the book as a material object and, finally, reader’s interaction with the content of that book. This paper is based on two key points – original material and relevant literature that isn't just used as a theoretical and methodological guideline, but also as an important comparative frame for evaluation of chosen thesis, i.e. in consideration of it' s similarities as well as specificity in relation to a corpus of existing researches. Paper is divided into three sections. First is the theoretical section which brings review of the preceding scientific insights and researches in the field of history of book significant for the thesis of this paper. It includes historical review of the discipline, studies about the reading phenomenon with the accent on 18th century and review of former researches associated to new research questions that include two methodological accesses: research of the ways of presentation of texts and research of interaction between the reader and the text. Other two segments of this paper are referred to elaboration and demonstration of research results. The first section of elaboration regards to establishing structural, i.e. physical development of books, while the second section of elaboration regards to research of the traces in books left by the readers. What was researched in the analysis of processed books was the physical development of book and the way in which publishers and printers prepared text for reading; title page was thoroughly analyzed (how and was it changed during the given time period, does the quantity of data printed on it increases or decreases, where is the name of the author located, is the person who financed the printing of the book mentioned, are there any other data that will ease the usage of the book for the readers); all paratextual elements were analyzed in details (censors approval, dedications, prologues, content, epilogue, index of inaccurate words) as well as textual organization (paragraph notation, distribution of chapters and subchapters, presence and location of notes, usage and location of various title categories, etc.), usage of illustrations, etc. During the research of the interaction, what was accentuated was the relation between the book/text and the reader, i.e. research of all the traces reader left in the book while using it, and the special attention was given to the genre of the text in the book in question. All the traces of the owner or the reader were collected and analyzed and the results divided into two groups: interaction with the book (ownership markings, book curses, dedications, origins of the book, 231 personal notes, items left in the book – letters, messages, parts of dried plants and various memories) and interaction with the text (text corrections, notes alongside the text, handwritten text additions, underlining of text, margin markings, content organization, etc.) The relevance of this paper, as well as its scientific contribution, primarily derives from the fact that there was no similar research conducted in Croatia. The paper, significantly more detailed than any paper so far, establishes how and in what measure did printed book change its physical and structural (this is referred to text structuration) appearance during the 18th century. Also, for the first time, based on the concrete traces, relation of the reader/owner with the book/text is researched in a longer period of time and that made a start for understanding the ways in which readers and/or owners of book interact with the text, i.e. the media itself. In the end, the paper tried to establish in which way are forming of the book and interaction with it conditioned amongst itself and, consecutively, with its reception. That last step is basically connected with the way in which the original material was analyzed, so this researching approach, i.e. model presented in this chapter can also be considered as a contribution of this paper and a paradigm for future researches. |
