Pages
-
-
Morphological knowledge and dyslexia
-
Kristina Bulić This paper examines the role of morphological knowledge in the development of literacy skills, especially in relation to persons with dyslexia. The objective was to investigate whether it is possible for persons with dyslexia to improve their literacy skills by improving their morphological awareness. Introductory part provides a definition of and some further facts on dyslexia. In the continuation of the paper are also described some of the theories of etiology of dyslexia. Moreover, terms...
-
-
Morphology in Second Language Acquisition: the Acquisition of English Compounds
-
Marta Balajić This paper deals with the morphological theory in second language acquisition with a focus on compound words. It delves into how language is processed inside the mind and explains the key systems of word storage and computation. The paper begins with an insight into morphological processing from a psychological point of view and discusses how different languages interfere in the speaker's mind. This part is followed by an overview of English compounds, their acquisition and the main aspects...
-
-
Motiv bijega u Šoljanovim romanima "Izdajice" i "Luka"
-
Josipa Glavan U radu se analizira motivsko-tematski kompleks bijega u romanima Izdajice i Luka autora Antuna Šoljana. Budući da romani pripadaju žanru proze u trapericama i alegorijskome tipu egzistencijalističkoga romana, početna poglavlja i potpoglavlja analizirat će karakteristike oba tipa proze. Za prozu u trapericama važno je istaknuti snažan motiv bijega te ulogu lika-pripovjedača. Bit će iznesene osnovne karakteristike odabranih Šoljanovih romana u krugu egzistencijalističke proze...
-
-
Motiv cvijeta u simbolističkoj novelistici i lirici Antuna Gustava Matoša
-
Ivana Miočić Cilj ovoga završnoga rada bio je istražiti motiv cvijeta Matoševe simbolističke novelistike i lirike kao bitnoga elementa njegova stvaralaštva i cjelokupne poetike. Na samome početku Matošev književni rad smjestili smo u kontekst simbolističke poetike toga vremena pokušavajući shvatiti Matoševo viđenje motiva i simbola na određenoj višoj razini. Uvidjeli smo važnost istoga u njegovu djelovanju te smo s lakoćom mogli izdvajati navedene motive nakon što smo krenuli u samo...
-
-
Motiv dječje igre u stvaralaštvu Jagode Truhelke, Mate Lovraka i Sanje Pilić
-
Matea Vrkić Dječja igra sastavni je dio u odrastanju svakog čovjeka. Bitna je za razvoj kognitivnih i motoričkih sposobnosti, socijalnih vještina i emocionalne zrelosti. Kroz igru djeca istražuju svijet oko sebe. Ona je spontana, može se odvijati bilo kada i bilo gdje. Razlikuje se ovisno o dobi djeteta, kulturi, interesima i osobnostima djece. Glavni je čimbenik socijalne integracije. Vrlo je važna za cjelokupan razvoj djeteta. Kroz igru djeca uče, razvijaju nove vještine, te upoznaju svijet...
-
-
Motiv igre u hrvatskom dječjem romanu
-
Martina Štrk Dječja igra, kao dominantna aktivnost u životu djeteta, nezaobilazna je komponenta u dječjim romanima. Dječji roman sadržajno je i formalno fenomen inovativne poetike i u njemu se modelira dječja predodžba društvene zajednice. S obzirom na to da je dječja književnost namijenjena isključivo djeci, tematiku je potrebno modelirati svrsishodno dječjoj percepciji. Toga su bili svjesni i autori hrvatske dječje književnosti, i to već od samih početaka. Samim time, i igra je u...
-
-
Motiv kolektivne krivnje u poetici Vladana Desnice
-
Karmela Jelčić Vladan Desnica svojim je djelovanjem ostavio neizbrisiv pečat u hrvatskoj književnosti kako druge polovice dvadesetoga stoljeća, tako i u sklopu sveukupne domaće literarne produkcije. Njegov opus sačinjavaju četiri zbirke pripovijedaka, redom objavljene: „Olupine na suncu”, „Proljeća u Badrovcu”, „Tu, odmah pored nas” i „Fratar sa zelenom bradom”. Osim njih, napisao je i dva romana: „Zimsko ljetovanje” 1950. te „Proljeća Ivana Galeba” 1957. godine, uz dramu...
-
-
Motiv ljubavi u poeziji krugovaša
-
Nikolina Franin Nakon Drugoga svjetskoga rata, književnoj se sceni nametnuo socrealistički koncept koji je uništavao piščevu slobodu stvaranja, namećući književnosti teme iz političkoga života. Okupivši se oko časopisa „Krugovi“, odabrana se skupina književnika pod imenom „krugovaši“ žustro odupirala takvom pogledu na književnost i umjetnost uopće. Pojavom časopisa „Krugovi“ u kojem su krugovaši objavljivali svoje pjesme, u hrvatskoj književnosti započinje razdoblje ...
-
-
Motiv ljubomore u Begovićevim dramama
-
Doris Sikirić Milan Begović afirmirao se kao romanopisac, kritičar, dramatičar i pjesnik. Svojim višegodišnjim radom najviše ostaje zamijećen kao dramatičar. U svojem posljednjem i najplodnijem razdoblju stvaralaštva nastali su uspješni dramski tekstovi Pustolov pred vratima i Bez trećega, u kojima se u ovome završnome radu naglasak stavlja na motiv ljubomore. U radu se prikazuju protagonistice navedenih drama, osviještene mlade žene Giga i Djevojka/Agneza. One nemaju previše sličnosti po...
-
-
Motiv ljubomore u romanima Zajednička kupka Ranka Marinkovića i Staklenko Živka Jeličića
-
Ana Burazer Središnji dio diplomskog rada posvećen je analizi motiva ljubomore u romanima Zajednička kupka Ranka Marinkovića i Staklenko Živka Jeličića. Na početku rada predstavljeno je razdoblje druge polovice 20. stoljeća u kojem nastaju romani Zajednička kupka i Staklenko. Zatim se upoznajemo s autorima navedenih djela. Marinković je 1980. godine objavio antiroman Zajednička kupka u kojem negira klasičnu romanesknu strukturu. Glavni lik antiromana je sudac koji se osjeća malim poput...
-
-
Motiv ludila u Gogoljevoj pripovijetci „Luđakovi zapisi“
-
Emily Jukić Ovaj diplomski rad bavi se analizom ludila u pripovijetci „Luđakovi zapisi“ Nikolaja Vasil'eviča Gogolja. Glavni cilj je bio prikaz uzroka ludila s književnog aspekta i s medicinskog aspekta. Motiv ludila jedan je od središnjih tema djela. Rad započinje teorijskim dijelom u kojem se ludilo svrstava u kontekst ruske književnosti. Nakon toga slijedi detaljna analiza dnevničkih zapisa. Glavni junak pripovijetke je titularni savjetnik Aksentij Ivanovič Popriščin, a analiza...
-
-
Motiv mužika u romanu Ana Karenjina
-
Jelena Popović Premda jedan od najvećih romana ruskog realizma, Ana Karenjina L. N. Tolstoja istovremeno sadrži i karakteristike modernizma koje se, između ostalog, naziru i u simboličkoj upotrebi određenih motiva. Svakako najintrigantniji među njima motiv je mužika, odnosno seljaka s razbarušenom bradom. Tumači romana različito su ga interpretirali, najčešće kao prikaz Tolstojevih stavova o posljedicama industrijalizacije na tradicionalni ruski život ili kao simbol Aninih razočaranja i...
Pages
