„Hustle“ kultura trend je na društvenim mrežama i u medijima koji podrazumijeva moderno radno okruženje koje naglašava naporni, prekovremeni rad kao ključ uspjeha. Ovaj fenomen stavlja rad u središte života mladih osoba i promovira ideju kako naporni rad i guranje sebe preko svojih granica dovodi do bogatstva, prosperiteta, uspjeha i samoaktualizacije. Ovo je istraživanje potaknuto nedostatkom istraživanja koja se bave odnosom „hustle“ kulture i mentalnog zdravlja kod mlađih odraslih osoba koje se upravo nalaze u periodu kada se nastoje ostvariti u različitim životnim ulogama. S obzirom na sve navedeno, cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos izloženosti „hustle“ kulturi i nekih aspekata mentalnog zdravlja i dobrobiti (samopoštovanje, emocionalna stabilnost, opće mentalno zdravlje) mlađih odraslih osoba. U istraživanju je sudjelovalo 214 osoba koje su ispunile online upitnik koji je, osim upitnika o sociodemografskim podatcima, uključivao Upitnik o podložnosti „hustle“ kulturi, Rosenbergovu skalu samopoštovanja, subskalu neuroticizma iz upitnika IPIP 50 te Skalu mentalnog zdravlja. Utvrđena je razlika u podložnosti „hustle“ kulturi s obzirom na spol, broj sati kojeg osobe dnevno provedu u obvezama vezanima uz posao ili studij ili na društvenim mrežama i medijima općenito te s obzirom na upoznatost s pojmovima „hustle“ kulture i/ili „hustlinga“, a nije pronađena razlika u podložnosti „hustle“ kulturi s obzirom na stupanj obrazovanja. Nadalje, utvrđena je negativna povezanost između podložnosti „hustle“ kulturi i dobi. Što se tiče podložnosti „hustle“ kulturi i nekih aspekata mentalnog zdravlja koji su ispitani u ovom istraživanju, utvrđena je negativna povezanost s razinom samopoštovanja, pozitivna povezanost s razinom neuroticizma te negativna povezanost s razinom općeg mentalnog zdravlja. Nalazi provedenog istraživanja upućuju na važnost daljnjih istraživanja u ovom području.