| Abstract | Iako informacijsko ponašanje doktoranada pri traženju informacija posljednjih desetak godina privlači pozornost istraživača ipak je informacijsko ponašanje doktoranada pri traženju informacija za pisanje disertacije kao njihovog najznačajnijeg znanstvenoistraživačkog rada još uvijek nedovoljno istraženo područje informacijskih i komunikacijskih znanosti kako u međunarodnom tako i u hrvatskom kontekstu. Budući da je izrada disertacije dugotrajan i zahtjevan proces, a važan dio tog procesa predstavlja traženje informacija, ciljevi ovog istraživanja su: (IP 1) na koji način doktorandi dolaze do informacija koje su im potrebne za pisanje disertacije, (IP 2) na temelju čega doktorandi odlučuju koji će informacijski izvor koristiti za pisanje disertacije, (IP 3) s kojim se poteškoćama doktorandi susreću pri traženju i korištenju informacija za pisanje disertacije, (IP 4) kada je i kakav oblik pomoći potreban doktorandima za svladavanje poteškoća pri traženju i korištenju informacija i (IP 5) koji čimbenici utječu na informacijsko ponašanje doktoranada s obzirom na različita demografska obilježja. Teorijski okvir disertacije temelji se na Kuhlthauinom modelu procesa traženja informacija (ISP) koji se koristi za identifikaciju fizičkih (aktivnosti), kognitivnih (misli) i afektivnih (osjećaji) komponenti koji utječu na ponašanje doktoranada pri traženju informacija. Budući da središte ISP-modela predstavlja koncept nesigurnosti na temelju kojeg je razvijen koncept zone intervencije u radu se, također, nastoji razumjeti na koji način mentori i knjižničari mogu pomoći doktorandima u složenom istraživačkom procesu, ključnom za izradu disertacije, kako bi se predložile moguće zone intervencije kao oblik podrške toj skupini korisnika. Istraživanje je provedeno u dvije faze, a korišten je pragmatični pristup te eksplanatorno sekvencijalna strategija koja uključuje kvantitativnu i kvalitativnu metodu istraživanja. Uzorak istraživanja čine doktorandi iz područja društvenih i humanističkih znanosti u Republici Hrvatskoj koji su obranili disertaciju u posljednjih godinu dana, čekali su obranu disertacije, predali su cjelovitu disertaciju mentoru (sumentoru) na čitanje ili su napisali veći dio disertacije. Uzorak za anketu sastojao se od 194 doktoranda iz područja društvenih i humanističkih znanosti, a uzorak za polustrukturirane individualne intervjue sastojao se od 16 doktoranada. Istraživanje je provedeno između travnja i srpnja 2022. godine. U prvoj, kvantitativnoj, fazi istraživanja metodom anketnog upitnika nastojalo se odgovoriti na tri istraživačka pitanja (IP 1 Na koji način doktorandi dolaze do informacija koje su im potrebne za pisanje disertacije?, IP 2 Na temelju čega doktorandi odlučuju koji će informacijski izvor koristiti za pisanje disertacije? i IP 5 Koji čimbenici utječu na informacijsko ponašanje doktoranada s obzirom na različita demografska obilježja?) te utvrditi obrasce informacijskog ponašanja doktoranada pri traženju informacija. Analiza rezultata dobivenih kvantitativnom metodom omogućila je izradu nacrta pitanja za intervju. Potom će se, u drugoj, kvalitativnoj fazi, dobiveni rezultati dalje detaljnije istraživati kako bi se produbile spoznaje o predmetu istraživanja. Rezultati dobiveni ovim dvjema metodama omogućit će potpunije razumijevanje istraživačkog problema. Rezultati istraživanja su pokazali da doktorandi najčešće koriste relevantne informacije u elektroničkom obliku te najčešće do njih dolaze pretraživanjem online baza podataka s cjelovitim tekstovima i internetskih tražilica Googlea i Google Scholara. Odluku o tome koji će informacijski izvor koristiti doktorandi donose najčešće na temelju onoga što im je besplatno dostupno, odnosno u otvorenom pristupu i što učestalo koriste. Pri traženju i korištenju informacija doktorandi se najčešće susreću s poteškoćama kao što su nemogućnost kontinuiranog rada, nedostatak vremena, ali navode i poteškoće u pristupu relevantnim znanstvenim informacijama (npr. pretplate na online baze podataka) te nedostatak vještina za korištenje specifičnih tehnologija. Iako je većina doktoranada koristila knjižnicu pri traženju i korištenju relevantnih informacija, rjeđe su tražili pomoć knjižničara. Također, rezultati istraživanja su pokazali da je pomoć mentora potrebna u svim fazama traženja i korištenja relevantnih informacija što potvrđuje da mentor ima važnu ulogu u poslijediplomskom obrazovanju. Osim knjižničara i mentora, doktorandi su ponekad tražili i pomoć drugih profesora s poslijediplomskog studija, relevantnih autora, domaćih i stranih znanstvenika te kolega s poslijediplomskog studija, ali nitko od njih nije bio uključen u svaku od faza procesa traženja informacija svakog pojedinog doktoranda. Većina doktoranada treba pomoć pri traženju informacija za pisanje disertacije, a kao potreban oblik pomoći pri traženju relevantnih informacija doktorandi vide u suradnji mentora ili drugih profesora s poslijediplomskog studija i knjižničara. Budući da doktorandi nisu homogena skupina, važno je da knjižničar može odrediti s kojom se poteškoćom doktorand u kojoj fazi susreće te vrstu intervencije koja će mu pomoći u određenoj fazi procesa traženja informacija. S obzirom na različita demografska obilježja, rezultati istraživanja su pokazali da na informacijsko ponašanje doktoranada pri traženju relevantnih informacija utječu različiti čimbenici među kojima su se najvažnijima pokazali znanstveno područje i radno iskustvo. Također, rezultati istraživanja su pokazali da je informacijsko ponašanje doktoranada tijekom procesa traženja informacija popraćeno širokim rasponom osjećaja, od negativnih u ranim fazama do osjećaja zadovoljstva na završetku procesa traženja. Ovo istraživanje doprinosi boljem razumijevanju informacijskog ponašanja doktoranada pri traženju informacija te produbljuje znanstvene spoznaje o utjecaju i važnosti različitih oblika pomoći na informacijsko ponašanje doktoranada tijekom poslijediplomskog studija, a posebno tijekom procesa pisanja disertacije. Ovo istraživanje također, osvjetljava važno područje, odnosno posebnu korisničku skupinu koja je nedovoljno istražena u Hrvatskoj te nudi znanstvenu metodologiju i ukazuje na pitanja na koja treba odgovoriti u budućim istraživanjima. |
| Abstract (english) | Although the information-seeking behavior of postgraduate students has of recently started to attract the attention of international scholars, there is still a lack of such studies in the field of information science both internationally and in Croatia. As writing a doctoral dissertation is a long and demanding process, and information-seeking is an essential part of this process, the goals of this research are to find out: (RQ 1) how do doctoral students obtain the information they need for writing their doctoral dissertation, (RQ 2) how do they decide which information sources to use, (RQ 3) what difficulties do they encounter during information-seeking and information use, (RQ 4) what form of help do they need to overcome difficulties during information-seeking and information use, and when do they need such help, and (RQ 5) which factors (demographic characteristics) influence their information behavior. This research employs Kuhlthau's model of the Information Search Process (ISP), used for the identification of physical (actions), cognitive (thoughts), and affective (feelings) dimensions that influence the information-seeking behavior of postgraduate students. As the centre of ISP model is the principle of uncertainty, from which the concept of zones of interventions has been developed, this research also tries to understand in what way supervisors and librarians can help postgraduate students in the complex research process, regarded as crucial for writing a doctoral thesis, with the ultimate goal of proposing possible zones of intervention as a form of support for this user group. This research was conducted in two phases. A pragmatic approach and explanatory sequential strategy, including quantitative and qualitative research methods, were used. The research sample consists of postgraduate students from the field of social sciences and humanities in the Republic of Croatia. Characteristics of the respondents included those: who defended their doctoral thesis within the last year, who were in the process of waiting for the doctoral thesis defence, who submitted the completed doctoral thesis to a supervisor (cosupervisor) for reading, or those who have written a major part of their doctoral thesis. The research sample for the questionnaire consisted of 194 postgraduate students from the social sciences and humanities field, and the sample for semi-structured interviews consisted of 16 respondents. The research was conducted between April and July 2022. The first quantitative research phase included a questionnaire method and aimed to answer three research questions (RQ 1 How do doctoral students obtain the information they need for writing their doctoral dissertation?, RQ 2 How do they decide which information sources to use for writing the doctoral dissertation? and RQ5 Which factors (demographic characteristics) influence their information behaviour?), and to determine the patterns of the their informationseeking behavior. The results of the quantitative research were used to develop interview guide. In the second, qualitative research phase, the topics are further investigated to gain a deeper insight into the research problem. The findings obtained in these two research methods provide a basis for a thorough understanding of the research problem. The findings show that postgraduate students most often use relevant information in electronic form and most often find it by searching full-text databases and the Internet search engines such as Google and Google Scholar. Postgraduate students most often decide to use free available sources, i.e. open-access sources and those they frequently use. They encounter many difficulties during information-seeking and information use, such as the lack of time which prevents them from work regularly and continuously on their thesis. However, they also mention difficulties in access to relevant scientific information (e.g. subscriptions to online databases) and a lack of skills in using specific technologies. Although the majority of the respondents used the library when searching and using relevant information, they do not turn to librarians for help on regular basis. Also, the results showed that help from the supervisor is needed in all phases of informationseeking and the use of relevant information, which confirms that the supervisor has an essential role in postgraduate education. Besides librarians and supervisors, postgraduate students sometimes sought help from other teachers, relevant authors, domestic and foreign scholars and their peers. The choice of persons they turn to for help differs for every respondent. Most respondents need help when searching for information required to write their doctoral thesis. Respondents believe that they would benefit from the cooperation of supervisors with other postgraduate study professors and librarians. Since postgraduate students are not a homogenous group, it is essential that a librarian can determine which difficulty postgraduate students encounter and when so that they can determine which type of intervention will help them in the specific phase of the information-seeking process. Concerning different demographic characteristics, the research findings show that different factors influence the information-seeking behavior of postgraduate students. Among the most important ones are scientific field and work experience. Also, the results showed that postgraduate students' information-seeking is accompanied by a range of feelings, from negative ones in the early phases to a sense of satisfaction at the end of the information-seeking process. This research contributes to a better understanding of the information-seeking behavior of postgraduate students. It deepens scientific knowledge about the influence and importance of different forms of help on the information-seeking behavior of postgraduate students during their postgraduate studies and especially during the process of writing the doctoral thesis. It also highlights an important user group that has been insufficiently explored, especially in Croatia. This research also contributes to the development of scientific methodology and future research agenda (research questions to be asked in future studies). |
