Akutno zatajenje bubrega kliničko je stanje karakterizirano naglim pogoršanjem bubrežne funkcije, te nakupljanjem dušičnih tvari u krvi. Može nastati zbog prerenalnih, renalnih i postrenalnih uzroka. U početnoj fazi akutnog zatajenja bubrega prevladavaju simptomi osnovne bolesti koja je i dovela do insuficijencije bubrega, prisutna je oligurija/anurija, mokraća je često tamnije boje zbog prisutnosti krvi i raspadnih produkata tkiva. Pojačan je osjećaj žeđi, javljaju se mučnina i pospanost. Akutno zatajenje bubrega ima utjecaj i na drugim organskim sustavima pa se mogu javiti komplikacije poput kardiovaskularnih, neuroloških, gastrointestinalnih, hematoloških i mnogih drugih. Liječenje bolesnika s akutnim zatajenjem bubrega vrlo je kompleksno. Dijaliza je jedna od metoda liječenja. To je postupak koji se koristi za uklanjanje suvišne tekućine i otpadnih produkata iz organizma, kada bubrezi nisu u stanju otkloniti ih. Unatoč uspješnom nadomještanju bubrežne funkcije, mortalitet u akutnom zatajenju bubrega iznosi i do 50%, stoga je vrlo bitna prevencija same bolesti. Medicinske sestre/tehničari vrlo su bitni u procesu zbrinjavanja i pružanja zdravstvene njege takvim bolesnicima. Njihova uloga je višestruka i proteže se kroz sve stadije bolesti. U procesu zdravstvene njege, medicinske sestre/tehničari utvrđuju bolesnikove potrebe za zdravstvenom njegom, planiraju, provode i evaluiraju istu. Edukacija bolesnika s akutnim zatajenjem bubrega vrlo je bitan dio zdravstvene njege. Ukoliko je edukacija učinkovita i kvalitetna, na taj se način postiže bolja suradljivost u daljnjem tijeku liječenja. Pružanje sveobuhvatne i jednostavne informacije bolesnika može potaknuti na poboljšanu brigu o sebi , te donošenje ispravnih odluka u vezi liječenja.