| Abstract | Od prapovijesnih ljudskih zajednica glazba je bila sastavni dio njihovog življenja. Glazba je bila pratilac pri rođenju, preko religijskih obreda, pučkih svečanosti, pa do pogrebnih običaja. Temelj glazbenog ukusa i razvitka sklonosti ka glazbi je rano upoznavanje djece sa glazbenim izvorima. Za pravilan razvoj glazbene osjetljivosti djecu treba svakodnevno poticati na slušanje i prepoznavanje kvalitetne umjetničke glazbe, što će pridonijeti razvoju cjelokupne emocionalno–duhovne osobnosti. U ustanovama predškolskog odgoja uz pomoć glazbenih aktivnosti stvara se temelj za izgradnju zdrave i harmonično razvijene dječje osobnosti. Stoga bi odgojitelji trebali sustavno uključivati glazbu, ritam i ples u dječju svakodnevicu, kako bi pripomogli u razvoju samostalnosti samopoštovanja i uklopljenosti u širu društvenu cjelinu. Diplomskom radnjom nastojimo istražiti u kojoj mjeri i na koji način glazbu upotrebljavamo u ustanovama predškolskog odgoja. Temeljna aktivnost svake glazbene poduke je slušanje glazbe, bilo pasivno ili sa aktivnim sudjelovanjem. Upravo je i to temeljna pretpostavka u provedenom ispitivanju. Analiziraju se dvije vrste slušanja: aktivno i pasivno slušanje glazbe, kojemu je svrha ispitati prisutnost glazbe u vremenu koje djeca provode u vrtiću. Glazba snažno utječe na ponašanje, osjećaje i raspoloženje kod djece. Nemirne umiruje, dok mirne i pasivne potiče na aktivnost, kretanje i ples. Glazba se kroz povijest koristila u razne svrhe: kao uspavanka za bebe, kod žetvenih svečanosti, kao pratnja u raznim ceremonijama i važnim događajima tijekom života. „Glazba kao sredstvo komunikacije često pomaže u izražavanju osobnosti. I zato je glazbeni odgoj još jedan način da se izrazi, otkrije i/ili podijeli s drugima svoju osobnost. Ako uočite takve glazbene interese, prihvatite ih sa radošću i povežite se sa svojim djetetom. Pjevanje i sviranje instrumenta omogućuju djetetu da uroni u jedan posve novi svijet, a uspješan nastup pred publikom uče ga važnim životnim vještinama poput svladavanju stresa i pobjeđivanju treme. Radi poboljšanja zdravlja i unapređenja kvalitete života, osobito djece, razvila se još jedna moćna medicinska disciplina–glazboterapija. Upotreba glazbe u strukturiranoj formi koja je prethodno pomno isplanirana kliničkim procjenama izuzetno je učinkovita. Glazboterapija je osobito uspješna metoda kada dijete ima razvojne poteškoće, govorne smetnje, kratkotrajnu pozornost, odstupanja u ponašanju i razvoju motoričkih vještina ili želite povećati kvalitetu njegovih postojećih sposobnosti, glazboterapija je dobar izbor“ (Belajec, 2014)(http://www.roditelji.hr/obitelj/zdravlje/utjecaj-glazbe-na-djecji-razvoj/ pristupljeno 12.9.2020). U empirijskom djelu rada anketnim upitnicima istražujemo kolika je zastupljenost glazbe u predškolskim ustanovama, stavovi odgojitelja o upoznavanju djece sa glazbom, te dječje reakcije na slušanje glazbe u ustanovi predškolskog odgoja. |
| Abstract (english) | Of the prehistoric human communities, music has been an integral part of their lives. Music was a companion at birth, through religious rites, folk ceremonies, and funeral customs. The basis of musical taste and the development of a penchant for music is the early acquaintance of children with musical sources. For the proper development of musical sensitivity, children should be encouraged every day to listen to and recognize quality art music, which will contribute to the development of the overall emotional and spiritual personality. In preschool institutions, with the help of musical activities, a foundation is created for building a healthy and harmoniously developed children's personality. Therefore, educators should systematically include music, rhythm and dance in children's daily lives, in order to help develop the independence of self–esteem and integration into the wider social whole. The aim of this thesis is to investigate the extent to which and in what way music is used in preschool institutions. The basic activity of any music lesson is listening to music, either passively or with active participation. This is exactly the basic assumption in the conducted research. Two types of listening are analyzed: active and passive listening to music, the purpose of which is to examine the presence of music in the time children spend in kindergarten. Music strongly influences children's behavior, feelings and mood. It calms the restless, while encouraging calm and passive activity, movement and dancing. Throughout history, music has been used for various purposes: as a lullaby for babies, at harvest ceremonies, as an accompaniment in various ceremonies and important events throughout life. “Music as a means of communication often helps to express personality. And that is why music education is another way to express, discover and / or share your personality with others. If you notice such musical interests, accept them with joy and connect with your child. Singing and playing an instrument allow a child to immerse themselves in a whole new world, and a successful performance in front of an audience teaches him important life skills such as coping with stress and overcoming anxiety. In order to improve health and improve the quality of life, especially of children, another powerful medical discipline has developed - music therapy. The use of music in a structured form that has been carefully planned previously by clinical evaluations is extremely effective. Music therapy is a particularly successful method when a child has developmental difficulties, speech disorders, short–term attention, deviations in behavior and development of motor skills, or you want to increase the quality of his existing abilities, music is a good choice” (Belajec, 2014). (http://www.roditelji.hr/obitelj/zdravlje/utjecaj-glazbe-na-djecji-razvoj/ pristupljeno 12.9.2020). In the empirical part of the work, we use questionnaires to investigate the prevalence of music in preschool institutions, the attitudes of educators about meeting children and teaching children music, and children's reactions to listening to music in preschool institutions. |
