Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi odnos između potrebe za kognitivnom zatvorenošću, tolerancije na dvosmislenost, preferencije nadrealističke umjetnosti i konzervatizma. U tu svrhu upitničkim mjerama samoprocjene ispitano je 89 učenika trećih i četvrtih razreda Gimnazije Vladimira Nazora u Zadru. Upitnik se sastojao od Skale tolerancije na dvosmislenost, Ljestvice ključnih društvenih pitanja, Skraćene ljestvice potrebe za kognitivnom zatvorenošću te 10 umjetničkih djela kojima je trebalo ocijeniti privlačnost, (5 nadrealističkih i 5 figuralnih slikarskih umjetničkih djela). Visoka potreba za kognitivnom zatvorenošću odnosi se na potrebu za brzim donošenjem zaključaka o situaciji, a tolerancija na dvosmislenost na uživanje u novim, nepoznatim i kompleksnim i situacijama. Konzervatizam je u ovom istraživanju definiran kao zbroj aritmetičkih sredina rezultata na podljestvicama Ljestvice ključnih društvenih pitanja: etnocentrizma, religioznosti, ograničavanja seksualnih sloboda i tradicionalizma. Utvrđeno je da postoji negativna povezanost tolerancije na dvosmislenost i potrebe za kognitivnom zatvorenošću. Osobe više potrebe za kognitivnom zatvorenošću sklonije su konzervativnim stavovima, osobito etnocentrizmu, religioznim stavovima i ograničavanju seksualnih sloboda. Osim toga, osobe više potrebe za kognitivnom zatvorenošću i konzervativnije osobe ocjenjuju nadrealistička umjetnička djela nižim ocjenama nego osobe niže potrebe za kognitivnom zatvorenošću i liberalnijih stavova. Ovakvi rezultati bi se mogli pripisati većoj podložnosti nadrealističkih umjetničkih djela interpretaciji promatrača te ne predstavljaju izravnu sliku okoline, a iznenađujući, kompleksni ili nelogični elementi na slici ne omogućavaju jednoznačnu interpretaciju djela. Tolerancija na dvosmislenost nije povezana s konzervatizmom, osim s podljestvicom etnocentrizma, niti s ocjenama privlačnosti nadrealističkih slika.