| Abstract | Nasilje i zlostavljanje su globalno rašireni problem i obuhvaćaju različite oblike, poput psihološkog, fizičkog, seksualnog i financijskog. Uz posljedice koje je zlostavljanje ostavilo na žrtve, postaje sve jasnije da takvo iskustvo može utjecati i na stručnjake za mentalno zdravlje koji pružaju podršku i pomoć žrtvama. Međutim, mali je broj istraživanja utjecaja rada sa žrtvama na one koji pružaju potrebnu podršku. Glavni cilj ovog istraživanja bio je istražiti psihološku dobrobit stručnjaka koji rade sa žrtvama zlostavljanja i strategijama koje koriste da se lakše nose sa zahtjevima struke. Potom smo dodatno ispitali psihološke potrebe potreba stručnjaka i kako je njihov rad sa žrtvama nasilja utjecao na njih. Ovo kvalitativno istraživanje koristilo je dva načina prikupljanja podataka kako bi se ostvarili zadani istraživački ciljevi. Koristila se Skala psihološke dobrobiti koju je Koštrun (2004) konstruirao za ispitivanje psihološke dobrobiti, dok je drugi dio prikupljanja podataka uključivao polustrukturirani intervju koji se sastojao od deset pitanja. Intervjuirano je 15 stručnih osoba, sve su bile žene koje su radile sa žrtvama nasilja. Pitanja su pokrivala načine brige o sebi, utjecaj rada na profesionalni i osobni život pomagača, izazovnih i nagrađujućih aspekata rada,
psiholoških potreba i primanja potrebne podrške. Nakon analize kvalitativnih podataka pojavile su se brojne teme. Sudionice su otkrile brojne načine na koje je njihov rad utjecao na njihovu dobrobit, psihološke potrebe, profesionalni i osobni rast, odnose s drugima te (nedostatak) podrške dobivene na poslu. Dobiveni podaci ukazuju na to da sudionice u velikoj većini vode računa o svojoj dobrobiti. Različiti načini brige za sebe uključuju razne fizičke i društvene aktivnosti, a posebno superviziju i interviziju. Važan aspekt rada koji je pokazao da pozitivno utječe na dobrobit je nagrađujući aspekt. Sudionice su naglasile izuzetno zadovoljstvo i ispunjenje gledajući napredak svojih klijenata. Od pet psiholoških potreba stručnih osoba, samo se jedna pokazala narušenom, a to je psihološka potreba za moći ili kontrolom. Sudionice su se često osjećale prilično ljutito i bespomoćno zbog iskustava svojih klijenata. Iznenađujući i često spominjani izvor frustracije bio je sustav koji ih može ograničiti u onome što žele postići za svoje klijente. Iako su sudionice bile izložene neugodnim pa čak i zastrašujućim iskustvima i pričama svojih klijenata, kao i osjećaju ugroženosti, njihova potreba za povjerenjem i sigurnošću nije bila narušena. Sudionice su izvijestile da rad nije utjecao na njihovo poštovanje drugih ljudi, osim nasilnika i sustava. Osim toga, procjenjuju da su u radu s klijentima razvile više empatije i razumijevanja za svoje klijente. Općenito, njihove veze s obitelji i prijateljima samo su ojačale, a nekolicina naglašava da su zbog rada sa žrtvama koje su pretežno žene, stvorile negativne stereotipe o muškarcima koji su u slučajevima na kojima su radile i bili počinitelji. |
| Abstract (english) | Violence and abuse includes various forms, such as psychological, physical, sexual and financial abuses, and is a globally widespread problem. Alongside the impacts of abuse experienced by victims, there is a growing recognition that professionals and helpers, who offer support and help to victims, may also be affected by the situation. However, there has been little research into the impact of working with victims on those providing the needed support. The main goal of this research was to get a clearer picture in psychological well-being of professionals working with abuse victims and the strategies they use to ensure it, while the other was to get a clearer picture of five psychological needs of professionals and how their work has impacted them. This qualitative study used two ways of data collection in order to obtain the desired insight. One was The Psychological Well-Being Scale constructed by Koštrun (2004) to examine well-being. Other was a semi-structured interview which consisted of ten questions. Fifteen professionals were interviewed, all female. Questions ranged from self-care strategies, the impact of work on helpers professional and personal life, challenging and rewarding aspects of work, psychological needs and receiving needed support. Following analysis of qualitative data, a number of themes emerged. Participants disclosed numerous ways in which their work affected their well-being, psychological needs, professional and personal growth, personal relationships and (lack of) support received at work. The obtained findings indicate the participants in great majority take care of their well-being. Different ways of caring for themselves include various physical and social activities and, in particular, supervision and intervision. An important aspect of work which showed to positively affect well-being is the rewarding aspect. Participants disclosed feeling extremely content and fulfilled seeing the progress of their clients. Out of five psychological needs of professionals, only one was shown to be disrupted, which is psychological need for power or control. Participants often felt rather angry and helpless because of their clients experiences. Surprising and often mentioned source of frustration was the system, which can limit them in what they want to accomplish for their clients. Even though helpers were exposed to various horrific experiences and stories of their clients, as well as feeling endangered, their need for trust and safety was not disturbed. Work has not impacted their esteem for other people, except abusers and the system. Apart from that, they developed more empathy and understanding for their clients. In general, their bonds with family and friends have only gotten stronger, with only few highlighting that they developed stereotypes against men because of the nature of the job. |
