| Abstract | U cilju što sveobuhvatnijega sagledavanja problematike legata u knjižnicama, fenomen legata promatrao se na više načina: terminološki, antropološki, filantropski, psihološki, organizacijski, pravno, kulturološki, povijesno, društveno itd. Svrha je rada dobiti uvid u mogućnosti upravljanja zaštitom zbirki legata u knjižnicama, načine njihove učinkovite organizacije i prezentacije u kontekstu očuvanja pisane baštine te opisati i izgraditi specifičan model upravljanja zaštitom legata. Dobiveni su rezultati rada podijeljeni u tri skupine, rezultate ankete, intervjua i studije slučaja. Rezultatima ankete prikupljeni su opći podaci o posjedovanju legata, njihovome upravljanju, organizaciji, očuvanju u sveučilišnim, znanstvenim, narodnim i nacionalnoj knjižnici. Ispitala se percepcija legata u knjižnicama s čitavoga niza gledišta (zavičajnoga, sadržajnoga, ekonomskoga, korisničkoga, kulturološkoga i sl.), kao i moguće prepreke i problemi s kojima se susreću. Model upravljanja zaštitom razmotren je putem intervjua kroz sve aspekte na institucionalnoj razini. Sve su odabrane knjižnice u nekim aspektima specifične i izdvajaju se po karakteristikama prilagođenima samo njima. Studija slučaja dala je odgovor na istraživačka pitanja o učinkovitosti organiziranja djelatnosti zaštite, interakciji s drugim aktivnostima u knjižnici i o mogućem razvoju novih organizacijskih modela legata u knjižnicama. Poštujući specifičnosti pojedinih knjižnica, uvidjelo se koliko se rezultati sveobuhvatne analize mogu univerzalno primijeniti na zbirke legata u knjižnicama. Trenutno vrijednost legata nije dovoljno prepoznata u knjižnici, što za posljedicu ima neobrađenost, nedovoljnu istraženost, neočuvanost i neprepoznavanje u široj zajednici. Prema predloženome modelu upravljanja zaštitom baštine, daju se moguće smjernice za upravljanje legatom kroz pet aspekata upravljanja (strateško-teorijski, ekonomsko-pravni, edukativni, materijalno-operativni i kulturološko-društveni) te je zaključno izrađen specifičan model upravljanja zaštitom legata. Uspoređena je trenutna situacija s idealnim/željenim stanjem i dane su moguće preporuke i prijedlozi konkretnih aktivnosti za postizanje idealnoga stanja. Rad pridonosi identifikaciji postojećega stanja i stvaranju uvjeta za nastavak praktičnoga i preglednoga rada na legatima. Provedenim istraživanjem uspostavljen je metodološki okvir daljnjega rada na usustavljivanju problematike legata u hrvatskim knjižnicama i prepoznavanje njegove vrijednosti na različitim razinama. |
| Abstract (english) | With a goal of a comprehensive consideration of Legacy’s problem in libraries, the phenomenon of Legacy is regarded in multiple views: anthropological, philanthropic, psychological, organizational, legal, cultural, historical, social etc. The purpose of this work is to analyse the possibilities of preservation management of Legacy’s collections in libraries, ways of their effective organisation and presentation in context of preservation of written heritage, and to describe and build a specific model of management of Legacy’s preservation. Obtained results are divided into three groups: questioner results, interviews, and case study. Questioner results are collected general data about ownership of Legacy in libraries. The results also show legacy’s management, organisation, and preservation in university, scientific, and public libraries, as well as the national library. Perception of Legacies in libraries from multiple views was investigated (local, content, economic, user, cultural, etc.), and also possible obstacles and problems with which they meet. Model of management of preservation was examined with interviews through all aspects of institutional levels. All selected libraries were, in some aspects, specific and were singled out by their own specific characteristics. The case study answered questions of efficacy of preservation management, interactions with other activities in libraries, and possibilities of new models of preservation management of Legacies’ in libraries. Respecting specificities of some libraries, it had become clear the results of the comprehensive analysis can be universally applied to Legacy collections in libraries. At the moment, value of Legacies in libraries is not adequately recognised. As a result, Legacies are not adequately processed, examined, preserved and presented to the public. According to the proposed model, some possible guidelines for Legacy’s management are given through five aspects (strategic-theoretical, economic-legal, educational, technical-operational and cultural-social), and as a conclusion a specific model of Legacy’s preservation was created. The current situation was compared with ideal/wanted state and possible recommendation and suggestion of activities to achieve ideal state are given. This work encourages identification of current situation and creation of conditions for continuation of practical work on Legacies. Methodological scaffold was created for further work on systematization of Legacy’s problem in Croatian libraries and recognition of its value on multiple levels. |
