| Abstract | Situacija u kojoj se nalazimo zbog pandemije COVID-19 predstavlja novost i izazov u životima svih ljudi. Karantena, samoizolacija, socijalna distanca, škola i rad od kuće samo su neke od promjena s kojima smo se susreli u 2020. godini. Život se promijenio doslovno preko noći, a epidemiološke mjere koje se uvode u svrhu sprečavanja širenja virusa jednostavno su neophodne, no ipak mogu imati negativne efekte na mentalno zdravlje ljudi. U svrhu bolje prilagodbe svim promjenama koje je u život pojedinca donijela pojava pandemije, veoma je važno otkriti koji su mogući zaštitni faktori u javljanju određenih psiholoških problema. Konkretno, ovo istraživanje usmjerilo se na razinu depresivnosti, a cilj je bio utvrditi predstavljaju li strategija suočavanja i kvaliteta obiteljskih odnosa potencijalne zaštitne faktore u sprečavanju javljanja prekomjerne depresivnosti kod studenata. Kao dodatan faktor uvedene su i određene procjene situacije, točnije procjena ozbiljnosti situacije, vlastite ugroženosti te percipirane promjene svakodnevnog života kao rezultat pandemije COVID-19. U istraživanju je sudjelovalo 199 studenata iz cijele Hrvatske, od toga je 171 studentica i 28 studenata. Dob sudionika kretala se od 18 do 33, a prosječna dob iznosila je 23 godine. Upitnici koji su korišteni u svrhu odgovora na postavljene probleme su: DASS-21 skala anksioznosti, depresivnosti i stresa, Modificirana Skala kvalitete obiteljskih interakcija (KOBI) i Skraćena verzija Upitnika suočavanja sa stresom (engl. Brief COPE). Prvotno su provjerene spolne razlike, međutim nisu utvrđene značajne razlike između muškaraca i žena u korištenim strategijama suočavanja, kvaliteti obiteljskih odnosa i razini depresivnosti. Provjerom relativnih doprinosa procjena trenutne situacije, korištenih strategija suočavanja i kvalitete obiteljskih odnosa u objašnjenju depresivnosti tijekom izolacije zbog COVID-19 pandemije utvrđeno je da percipirana promjena svakodnevnog života, suočavanje usmjereno na problem, suočavanje izbjegavanjem i kvaliteta obiteljskih odnosa imaju značajne zasebne doprinose u objašnjenju varijance depresivnosti. Drugim riječima, što su sudionici doživjeli veću promjenu svakodnevnog života, češće koristili suočavanje izbjegavanjem te izvještavali o lošijoj kvaliteti obiteljskih odnosa, to su doživljavali više razine depresivnosti tijekom izolacije zbog COVID-19 pandemije. Pri tumačenju odnosa suočavanja usmjerenog na emocije i depresivnosti treba naglasiti kako je utvrđen supresorski efekt, pa ove rezultate treba uzeti s oprezom. Ovi su prediktori zajedno objašnjavali ukupno 41% varijance depresivnosti. |
| Abstract (english) | The situation we are in due to the COVID-19 pandemic is a novelty and a challenge for everyone. Quarantine, self-isolation, social distance, school and work from home are just some of the changes we have encountered in 2020. Life has changed literally overnight, and epidemiological measures introduced to prevent the spread of the virus are simply inevitable, yet they can have negative effects on people’s mental health. In order to better adapt to all the changes that a pandemic has brought to an individual's life, it is very important to discover what are the possible protective factors in the occurrence of certain psychological problems. In particular, this research focused on the level of depression, and the aim was to determine whether coping strategies and the quality of family interactions represent potential protective factors in preventing the occurrence of excessive depression in students. As an additional factor, certain assessments of the situation were introduced, more precisely the assessment of the severity of the situation, one's own vulnerability and perceived changes in everyday life as a result of the corona virus pandemic. 199 students participated in the research, of which 171 were female students and 28 male students. The age of the participants ranged from 18 to 33, and the average age was 23 years. The questionnaires used in this research were: DASS-21 Anxiety, Depression and Stress Scale, Modified Family Interaction Quality Scale (KOBI) and Brief COPE. The presumed gender differences were initially verified, however, men and women did not differ in the coping strategies used, the quality of family interactions and the level of depression. Furthermore, the results indicate that perceived daily-life change, problemoriented coping, avoidance coping and family interactions quality significantly contributed to explaining the variance of depression. In other words, participants who experienced greater changes in daily-life, who more often used avoidance coping and those who reported poorer quality of family interactions experienced higher levels of depression during isolation due to the COVID-19 pandemic. In interpreting the relationship between emotion-focused coping and depression, it should be emphasized that a suppressor effect has been established, so these results should be taken with caution. Together these predictors explained a total of 41% of the variance in depression. |
