Cilj ovog diplomskog rada je istražiti postoje li korisnički upiti koji bi pobudili emociju neugode kod knjižničara u Hrvatskoj te bi li knjižničari imali negativne reakcije na takve korisnikove upite. Svrha ovog rada je ukazati na potrebu knjižničarevog boljeg poznavanja Etičkog kodeksa, njegovog učestalijeg primjenjivanja u praksi kroz intelektualnu slobodu i promicanje tolerancije te profesionalno usavršavanje, odnosno kvalitetnije informiranje knjižničara o svojoj struci, o knjigama koje postoje u njegovoj knjižnici, kao i bolje poznavanje opće kulture kroz učestalije čitanje raznovrsnih knjiga. Kroz teorijskokonceptualni okvir se definiraju osnovni pojmovi i objašnjava što su predrasude, kao i koje su to manjine neuobičajenih seksualnih sklonosti, a prema kojima se predrasude najčešće pokazuju. Kroz neke primjere se prikazalo i diskriminiranje homoseksualnih osoba kroz različite knjige i otežano dolaženje do potrebnog znanja i informacija općenito o literaturi seksualne tematike. Donosi se i pregled literature o dosadašnjim istraživanjima i anegdotama u području etike u narodnom knjižničarstvu u Hrvatskoj i inozemstvu, kao i o važnim etičkim dokumentima za knjižničarsku struku. Korištena je metoda anketiranja, kao i semantičkog diferencijala. Rezultati pokazuju da postoje neugodne teme za hrvatske knjižničare u području seksualnosti te imaju izvjestan utjecaj na percipirani profesionalizam knjižničara.