| Abstract | U ovom diplomskom radu izrađen je model pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za uzgoj ječma na prostoru Osječko-baranjske županije. Model pogodnosti je rezultat višekriterijske GIS analize koja je izrađena na temelju 5 skupina kriterija: geomorfometrijskih (nadmorska visina, nagib i ekspozicija), pedoloških (tip tla, tekstura tla i kiselost tla), klimatskih (padaline, temperatura), hidroloških (ocjeditost i erozijski potencijal) te ograničavajućih faktora. Za određivanje težinskih koeficijenata koristila se AHP metoda koja omogućuje vrednovanje i usporedbu numeričkih i nenumeričkih vrijednosti. Pedološki kriteriji su imali najveće težinske koeficijente jer u najvećoj mjeri utječu na rast i razvoj poljoprivrednih kultura. Izrađeni model klasificiran je prema FAO klasifikaciji pogodnosti zemljišta u 5 klasa. S obzirom na to da se radi o pogodnosti poljoprivrednog zemljišta, izrađeni model je preklopljen s ograničavajućim faktorima koji čine 44,18 % površine županije. Model ukazuje na umjerenu pogodnost poljoprivrednog zemljišta, klasu S2 koja se prostire na 29,58 % površine Osječko-baranjske županije. Također, bitno je izražena visoka pogodnost, klasa S1 na području od 15,62 % površine županije, uglavnom na prostoru Baranje i istočnom dijelu županije. Glavni kriteriji koji su uvjetovali klase S1 i S2 bili su tip tla i kiselost tla. Klase nepogodnosti, N1 i N2 najviše se prostiru na zapadnom dijelu županije, prostoru oko Našica te krndijskom osojnom pobrđu. Razlog tome je što su ti prostori okarakterizirani kiselim tlima te velikim nagibima i nepogodnom teksturom tla. Višekriterijske analize i AHP metoda pokazale su se kao izrazito dobre metoda u izradi ovakvog modela pogodnosti poljoprivrednog zemljišta. S obzirom na to da se ječam koristi u tekstilnoj, prehrambenoj i najviše u pivarskoj industriji, dolazi do povećane potražnje za tom kulturom, pogotovo na prostorima koji imaju dugačku pivarsku tradiciju, poput grada Osijeka. Stoga je potrebno ojačati suradnju između znanstvenog i poljoprivrednog sektora kako bi se poljoprivreda podigla na višu razinu i tako postala vodeća gospodarska grana u Republici Hrvatskoj. |
| Abstract (english) | In this thesis, a model of the suitability of agricultural land for the cultivation of barley in the area of Osijek-Baranja County has been made. The suitability model is the result of a multi-criteria GIS analysis based on 5 criteria groups: topographical (altitude, slope, aspect), pedological (soil type, soil texture, soil acidity), climatic (precipitation, temperature), hydrological (drainage and erosion potential) and limiting factors. The AHP method was used to determine the weighting coefficients, which allows the numerical and non-numerical values to be evaluated and compared. The pedological criteria had the highest weight coefficients because they mostly influence the growth and development of agricultural crops. The model is classified according to the FAO classification of land suitability in 5 classes. Considering that it is the land suitability of agricultural land, the model created is overlapped with limiting factors that make up 44.18 % of the county area. The model indicates moderate suitability of agricultural land, class S2, which covers 29.58 % of the area of Osijek-Baranja County. In addition, a high suitability, class S1, in the area of 15.62 % of the area of the county, mainly in the area of Baranja and the eastern part of the county, was significantly expressed. The main criteria that conditioned classes S1 and S2 were soil type and soil acidity. The N1 and N2 unsiutable classes are most spread in the western part of the county, the area around Našice and the Krndija north hillside. The reason is that these areas are characterized by acid soils and high slopes and unfavorable soil texture. Multi-criteria analyses and the AHP method have proven to be extremely good methods in developing this model of farmland suitability. Since barley is used in the textile, food and most of the brewing industries, there is an increased demand for this culture, especially in areas with a long brewing tradition, such as the city of Osijek. Therefore, it is necessary to intensify the cooperation between the scientific and agricultural sectors in order to raise agriculture to a higher level and thus become the leading industry in the Republic of Croatia. |
