prikaz prve stranice dokumenta Digitalizacija u hrvatskim narodnim knjižnicama
  Download
PDF 1.37 MB
master's thesis
Digitalizacija u hrvatskim narodnim knjižnicama
2019. urn:nbn:hr:162:064690
Zafranović, Domagoj
University of Zadar
Department of Information Sciences

Cite this document

Zafranović, D. (2019). Digitalizacija u hrvatskim narodnim knjižnicama (Master's thesis). Zadar: University of Zadar. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:064690

Zafranović, Domagoj. "Digitalizacija u hrvatskim narodnim knjižnicama." Master's thesis, University of Zadar, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:064690

Zafranović, Domagoj. "Digitalizacija u hrvatskim narodnim knjižnicama." Master's thesis, University of Zadar, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:064690

Zafranović, D. (2019). 'Digitalizacija u hrvatskim narodnim knjižnicama', Master's thesis, University of Zadar, accessed 09 January 2025, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:064690

Zafranović D. Digitalizacija u hrvatskim narodnim knjižnicama [Master's thesis]. Zadar: University of Zadar; 2019 [cited 2025 January 09] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:064690

D. Zafranović, "Digitalizacija u hrvatskim narodnim knjižnicama", Master's thesis, University of Zadar, Zadar, 2019. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:064690

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
TitleDigitalizacija u hrvatskim narodnim knjižnicama
Title (english)Digitization in Croatian public libraries
AuthorDomagoj Zafranović
MentorMarijana Tomić (mentor)
Committee memberMarijana Tomić (predsjednik povjerenstva)
Committee memberFranjo Pehar (član povjerenstva)
Committee memberMirko Duić (član povjerenstva)
GranterUniversity of Zadar
(Department of Information Sciences)
Zadar
Defense date and country2019-02-19, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		SOCIAL SCIENCES
Information and Communication Sciences
Library Science
Abstract
Prateći brze tehnološke promjene knjižnice mijenjaju način svog djelovanja i poslovanja. Knjižnice počinju digitalizirati građu iz vlastitih zbirki kako bi potaknule interes te omogućile širok pristup informacijama svim korisnicima, neovisno o vremenu i prostoru. Digitalizacija, kao postupak pretvorbe analognog sadržaja u njegovu digitalnu presliku, mijenja oblik, ali ne i sadržaj. U ovom se radu posebnu važnost pridodaje narodnim knjižnicama, kulturnim i informacijskim središtima svake zajednice. U teorijskom dijelu htjelo se otkriti više o povijesti digitalizacijskih procesa, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu, ali i o samim digitalizacijskim procesima, njihovim prednostima, nedostacima, masovnoj digitalizaciji, autorskim pravima te smjernicama nastalim učenjem na greškama digitalizacijskih pionira. Za prikupljanje podataka provedenog istraživanja koristilo se upitnikom. Uzorak istraživanja čini 49 narodnih knjižnica, od kojih je 31 narodna knjižnica provodila postupak digitalizacije. Upitnikom se htjelo istražiti koliko narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj digitalizira građu, koju vrstu digitalne građe posjeduju, kako se financiraju, po kojim je kriterijima građa birana za digitalizaciju te tko sve može pristupiti njihovoj digitalnoj građi i drugo. Istraživanjem se ustanovilo da hrvatske narodne knjižnice najčešće digitaliziraju građu zavičajne vrijednosti. Gotovo sva digitalizirana građa javno je dostupna te joj se ne naplaćuje pristup, a projekti digitalizacije najčešće se financiraju vlastitim, gradskim i državnim sredstvima.
Abstract (english)
Following the rapid technological changes in the world, libraries are also changing the way they work. Libraries are starting to digitize materials from their own collections to encourage interest and provide wide access to information to all users, regardless of time and place. Digitizing, as a process of converting analog content into its digital copy, changes the form but not the content. In this work special importance is given to public libraries, cultural and information centers of each community. We wanted to find out more about the history of digitization processes, both in Croatia and in the world, as well as on the digitization processes themselves, their advantages, disadvantages, mass digitalization, copyrights and the guidelines of digitalisation built on tries and mistakes of digitization pioneers. The questionnaire was used to collect the data of the survey. The survey sample consists of 49 public libraries, of which 31 public libraries have digitized. In the questionnaire we wanted to investigate how many public libraries in Croatia digitize, what type of digital material they own, how do they finance their digitization projects, on which criteria is the digitization material selected, who can access their digital assets and so on. The research found that the Croatian public libraries most frequently digitize material of local value. Almost all digitized materials are publicly available and are not charged for access, and digitization projects are mostly financed by their own, city and state funds.
Keywords
Keywords (english)
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:162:064690
Study programmeTitle: Library and Information Science
Study programme type: university
Study level: graduate
Academic / professional title: magistar/magistra informacijskih znanosti (magistar/magistra informacijskih znanosti)
Type of resourceText
File originBorn digital
Access conditionsOpen access
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2019-03-06 13:21:13