Pages
-
-
Geografska analiza talijanskih bunkera na području Zadra
-
Zlatko Gašić Teritorij današnje Republike Hrvatske često se kroz prošlost nalazio pod vlašću drugih država, od kojih neke danas više ni ne postoje. Prvi svjetski rat i mirovni sporazumi nakon rata, doveli su dio današnjeg teritorija Republke Hrvatske pod talijansku upravu. Tako je Rapalskim ugovor Italija došla u posjed Istre (osim Kastva), Cresa, Lošinja, Lastova, Palagruže i Zadra. Zadar je tako postao talijanska enklava na štetu Kraljevine Jugoslavije koja je izgubila par strateških...
-
-
Geografska raspodjela rizika od siromaštva u Hrvatskoj
-
Albina Korotaj Diplomski rad Geografska raspodjela rizika od siromaštva u Hrvatskoj temelji se na obradi i analizi statističkih podataka o siromaštvu i socijalnoj isključenosti objavljenih od strane Državnog zavoda za statistiku (DZS-a) te Europskog statističkog ureda (Eurostat) u razdoblju od 2010. do 2021. godine. Osnovni ciljevi rada jesu procijeniti geografsku raspodjelu rizika od siromaštva u Hrvatskoj na temelju dostupnih podataka te dati usporedbu rizika od siromaštva u Hrvatskoj s odabranim...
-
-
Geografska raspodjela tropskih ciklona u svijet
-
Ivan Boban Tropski cikloni se redovito formiraju iznad prostranih i toplih oceanskih površina. Ta područja pružaju idealne uvjete za razvoj tropskih ciklona, uključujući visoke temperature površine mora, visoku vlažnost zraka i povoljne atmosferske uvjete poput slabog vertikalnog smicanja vjetra. Suprotno tome, tropski cikloni se rijetko formiraju u južnom Atlantiku zahvaljujući prosječno snažnijem vertikalnom smicanju vjetra i uz obale Južne Amerike zbog prisutnosti hladne Humboldtove...
-
-
Geografska rasprostranjenost, značaj i ugroženost slanih močvara u Republici Hrvatsko
-
Danijela Školjarev Slane močvare nalaze se na područjima su plitkih i zaštićenih morskih obala. U njima obitavaju biljne i životinjske vrste prilagođene na ekstremne uvjete u slanom okolišu te pružaju utočište brojnim pticama za gniježđenje i hranjenje. Od velikog su značaja i za ljude jer štite obalna područja od poplava, morsku obalu od erozije uzrokovanom vjetrom i oborinama te pročišćuju vodu. Važne su u reguliranju i ublažavanju posljedica klimatskih promjena; svojom sposobnošću...
-
-
Geografske odrednice kvalitete života u hrvatsko-romskim naseljima Međimurske županije
-
Ivana Posavec Kvaliteta života pojam je za koji ne postoji općeprihvaćena definicija već je svaka znanost definira na svoj način. Geografski gledano, ona se definira kao prostor koji je pogodan za život te koji ispunjava temeljne ljudske potrebe. Glavni cilj diplomskog rada je ispitati kvalitetu života u tri odabrana hrvatsko-romska naselja Međimurske županije (Pribislavec, Orehovica, Mala Subotica). Za potrebe istraživanja odabrana su ona naselja u kojem je udio Roma u ukupnom stanovništvu...
-
-
Geografske osnove razvoja prometnog sustava Grada Ploča
-
Monika Berge Predmet proučavanja je razvoj kopnenog, pomorskog i zračnog prometnog sustava Grada Ploča. U diplomskom radu analizirani su ekonomsko-geografski čimbenici koji su utjecali na razvoj prometnog sustava na prostoru Grada Ploča. Dan je historijsko-geografski retrospekt razvoja prometnog sustava, analizirani su putnički i teretni promet, a naglasak je na dijelu rada koji govori o međuovisnosti prometnog sustava i gospodarstva Grada Ploča. Za potrebe rada korištena je metoda anketnog...
-
-
Geografski aspekti pomorskog putničkog linijskog prometa zadarskih otoka
-
Ivana Surić Zadarski otoci pripadaju sjevernodalmatinskoj otočnoj skupini. U radu se analizira međuovisnost geografskih obilježja i pomorskog putničkog linijskog prometa zadarskih otoka. Posebno se razmatra pomorski putnički linijski promet kao jedan od ključnih čimbenika za razvoj društveno-gospodarskih aktivnosti na zadarskim otocima. Zadarski otoci i dalje u velikoj mjeri ovise o djelatnostima na kopnu te se javlja potreba za daljnim razvojem pomorskog linijskog putničkog prometa. U radu se...
-
-
Geografski aspekti razvoja turizma na širem biogradskom području
-
Matea Baćica U ovom diplomskom radu provedeno je istraživanje o razvoju turizma na širem biogradskom području. Naime, Biograd na moru se posljednjih desetljeća istakao kao važno turističko odredište i središte istoimene rivijere. Kao i u prošlosti, danas mu gravitiraju okolna naselja, odnosno četiri administrativne jedinice, a to su općine Pakoštane, Sveti Filip i Jakov, Pašman te Tkon. Iako je u bivšoj SFR Jugoslaviji ovo područje bilo objedinjeno u jednu općinu te danas sačinjava...
-
-
Geografski aspekti razvoja turizma otoka Brača
-
Josip Jurić U diplomskom radu istraženi su geografski aspekti razvoja turizma na otoku Braču. Zahvaljujući povoljnom geografskom smještaju, prirodnoj osnovi i klimi, turizam na otoku Braču je postao jedna od najvažnijih ekonomskih grana tijekom dvadesetog stoljeća. Glavni turistički indikatori ukazuju na izraženu sezonalnost turističkih aktivnosti kroz godinu. S obzirom na preko 2.600 sunčanih sati godišnje, toplo i čisto more, to potvrđuje i prvu postavljenu hipotezu da otok Brač svoj...
-
-
Geografski aspekti turističkog razvoja otoka Vira
-
Ivana Vukić Objekt istraživanja ovog diplomskog rada su geografski aspekti turističkog razvoja otoka Vira. Ciljevi istraživanja ovog rada su bili utvrditi kako je turistički razvoj utjecao na prostorno-funkcionalne promjene, demografske te sociokulturne i socioekonomske promjene. Vir je otok zadarskog arhipelaga, površine 22, 076 km2. Do izgradnje mosta otok se gospodarski najviše orijentirao na stočarstvo i pomorstvo. Nakon izgradnje mosta, 1976. godine započinje, uglavnom spontani, turistički...
-
-
Geografski čimbenici razvoja turizma otoka Paga
-
Ena Kovačević U okviru rada usmjerenost je bila na geografske čimbenike razvoja turizma otoka Paga. Otok Pag nalazi se na području srednjeg Jadrana, a pruža se paralelno s obalom u pravcu SZ-JI. Otok ima površinu od 284,18 km2 te je najrazvedeniji hrvatski otok s najduljom obalnom crtom od 302,47 km. Prvi cilj rada bio je prikazati prirodno-geografske i društveno-geografske čimbenike razvoja turizma otoka Paga te analizirati dosadašnje turističke pokazatelje. Za potrebe istraživanja proveo se...
-
-
Geomorfološke značajke miljevačkog dijela Sjevernodalmatinske krške zaravni
-
Ivana Grcić Miljevačko područje dio je Sjevernodalmatinske krške zaravni. Nalazi se u trokutu između rijeke Krke, Čikole i planine Promine, a zauzima površinu od 264,89 km2. Geomorfološkom analizom obuhvaćena su morfometrijska i morfogenetska obilježja reljefa. Na temelju izračunatih vrijednosti hipsometrije, nagiba padina i vertikalne raščlanjenosti reljefa uočeno je da je krška zaravan najzastupljenija u hipsometrijskom razredu 200-300 m/nv (74,93%) s prevladavajućim nagibima padina...
Pages
