Abstract | Uvod: Palijativna skrb osim na pacijenta usmjerena je i na podršku članovima obitelji. Komunikacija i pristup obiteljima predstavljaju veliki izazov, stoga je važno da tim za palijativnu skrb bude visoko educiran, stručan i pruža maksimalnu podršku. Cilj: Cilj istraživanja bio je istražiti zadovoljstvo članova obitelji pacijenata s potrebama za palijativnom skrbi kvalitetom pružene palijativne zdravstvene njege na područjima Republike Hrvatske. Metode: U istraživanju je u razdoblju od rujna do prosinca 2024. godine sudjelovalo 302 ispitanika. Korišten je anonimni online upitnik za procjenu zadovoljstva palijativnom skrbi. Za deskriptivnu analizu podataka korišteni su postotci, aritmetička sredina i standardna devijacija. Za ispitivanje razlika između skupina korištena je analiza varijance, a za procjenu povezanosti korelacijska analiza. Rezultati: Pozitivno iskustvo s primljenom palijativnom skrbi ističe 66,6%. Potrebu za napretkom naglašava 11,1% ispitanika, dok 22,2% iskazuje nezadovoljstvo. Ukupno zadovoljstvo ispitanika je M=72,1 (SD=23,8). Zadovoljstvo ispitanika komunikacijom iznosilo je M=17,3 (SD=6,4); empatijom M=35,6 (SD=12,7); kapacitetima i organizacijom rada M=19,8 (SD=6,9). Ispitanici u manjim gradovima (M=16,0; SD=6,6) imali su niže zadovoljstvo komunikacijom i profesionalnošću osoblja u palijativnoj skrbi u odnosu na ispitanike u ruralnom području (M=18,6; SD=6,8) i većem gradu (M=18,4; SD=4,9); p=0,035. Pronađena je visoka povezanost između zadovoljstva empatijom u ublažavanju boli s komunikacijom (R=0,82) i kapacitetima i organizacijom rada (R=0,71; p<0,001), te umjerena povezanost komunikacije s kapacitetima i organizacijom rada (R=0,68; p<0,001). Zaključak: Istraživanje ističe važnost edukacije, multidisciplinarnog pristupa i kvalitetne komunikacije u pružanju palijativne skrbi. Ograničeni kapaciteti i potreba za proširenjem usluga zahtijevaju jačanje resursa i bolju integraciju sustava u Republici Hrvatskoj. |
Abstract (english) | Introduction: Palliative care focuses not only on the patient but also on supporting family members. Communication and interaction with families is a major challenge, so it is important that the palliative care team is well trained, and professional and provides the highest level of support. Aim: The research aimed to investigate the satisfaction of family members of patients with palliative care needs with the quality of palliative healthcare provided in the Republic of Croatia. Methods: 302 respondents participated in the study from September to December 2024. An anonymous online questionnaire was used to assess satisfaction with palliative care. Percentages, arithmetic mean and standard deviation were used for descriptive data analysis. Analysis of variance was used to examine differences between groups, and correlation analysis was used to assess the relationship. Results: Positive experiences with palliative care were emphasized by 66.6% of respondents. 11.1% of respondents emphasized the need for progress, while 22.2% expressed dissatisfaction. The overall satisfaction of the respondents was M=72.1 (SD=23.8). Respondents' satisfaction with communication was M=17.3 (SD=6.4); with empathy M=35.6 (SD=12.7); with capacity and work organization M=19.8 (SD=6.9). Respondents in smaller cities (M=16.0; SD=6.6) were less satisfied with the communication and professionalism of palliative care staff than respondents in rural areas (M=18.6; SD=6.8) and larger cities (M=18.4; SD=4.9); p=0.035. A high correlation was found between satisfaction with empathy in pain relief with communication (R=0.82) and skills and work organization (R=0.71; p<0.001) and a moderate correlation of communication with skills and work organization (R=0.68; p<0.001). Conclusion: The research highlights the importance of education, a multidisciplinary approach and quality communication in palliative care. Limited capacities and the need to expand services require strengthening resources and better integration of the system in the Republic of Croatia. |