| Abstract | Cilj je diplomskog rada istražiti prisutnost i ulogu višejezične komunikacije u turističkom sektoru na primjeru dalmatinskog naselja. Barton i Lee (2016) pod višejezičnošću shvaćaju koegzistenciju dvaju ili više jezika u bilo kojem komunikacijskom kontekstu. Blommaert i dr. (2005) ističu kako pojedinci mogu održavati ili proširivati svoje jezične repertoare, ali se prilikom promjene okružja vrijednost i funkcija istih mijenja. Prema tome, postoji jaz između njihova individualnog komunikacijskog potencijala i zahtjeva koje proizvodi okolina. Navedena situacija uočljiva je posebice u turizmu. Štoviše, Duchêne (2009) tvrdi kako se jezik može koristiti kao alat na radnom mjestu, a Knežević i Kraljević (2017) navode višejezičnost kao jedan od čimbenika povezan s jačanjem konkurentnosti na današnjem tržištu jer ono iziskuje poznavanje više jezika. Nadalje, ove se tvrdnje mogu povezati i sa zaključcima Duchênea i Piller (2011), koji ističu kako jezične vještine zaposlenika u turističkoj industriji danas predstavljaju ekonomski resurs jer jezik omogućava širenje poslovanja na globalnu razinu, efikasniju prilagodbu tržištu i smanjivanje potrebe za zapošljavanjem dodatnog osoblja, te Matticchio i Melchiora (2021), koji navode komodifikaciju jezika kao važan element turističkog sektora jer on postaje komoditet, odnosno služi isključivo kao sredstvo komunikacije pri čemu se zanemaruje njegova kulturna, povijesna i društvena važnost. Okosnicu istraživanja stoga čine višejezičnost, interkulturalna komunikacija te shvaćanje jezika kao ekonomskog resursa i komoditeta. Prvo, istraživanje se provodi s ciljem utvrđivanja postojanja višejezičnosti na promatranom području. Drugo, u središtu je istraživanja samoprocjena razine interkulturalne sposobnosti zaposlenih u turističkoj djelatnosti te osvrt posjetitelja i lokalnog stanovništva na istu. Treće, podaci prikupljeni tijekom istraživanja ukazat će na to kako je poznavanje stranih jezika u turizmu praktična nužnost jer unatoč posjedovanju znanja određenog stranog jezika, postoje slučajevi u kojima to znanje nije na dostatnoj razini, odnosno da ponekad sugovornici nailaze na poteškoće u komunikaciji. Dakle, sudionici možda posjeduju dovoljnu razinu znanja određenog jezika, ali kada je riječ znanju iz tematskog područja vezanog uz turizam, ta razina je ponešto manja te samim time uzrokuje pojavu jezičnih barijera. Dakle, opažanje Blommaerta i suradnika (2005) o razlikama u vrijednosti i funkcijama jezika tijekom promjene okružja se ispostavlja točnom. Uzorak istraživanja čine tri skupine sudionika – zaposlenici na području naselja, posjetitelji i lokalno stanovništvo. Prikupljanje podataka obuhvaća razdoblje od 1. srpnja do 1. listopada 2024. Riječ je o kombiniranom kvantitativnom i kvalitativnom istraživanju za čije potrebe kao istraživački instrument služi upitnik. Upitnik je prilagođen pojedinoj skupini sudionika te obuhvaća oko 100 sudionika iz svake. Ukupno 284 sudionika ne čini reprezentativni uzorak promatranog područja, no analiza njihovih podataka ipak nudi odgovor na glavno pitanje ispunjava li promatrano naselje, odnosno istraživanjem obuhvaćeni sudionici uključeni u oblikovanje turizma, očekivanja posjetitelja na području interkulturalne komunikacije. Piller (2012) interkulturalnu komunikaciju shvaća kao jezičnu interakciju među govornicima koji posjeduju različite vrste dostupnih jezičnih resursa, a prvi uzorak kojeg čine zaposlenici pruža uvid u njihovu percepciju o prisutnosti višejezičnosti na radnom mjestu, ali i o važnosti interkulturalne kompetencije osoblja uključenog u turističku industriju. Na temelju drugog uzorka istražuje se stajalište o interkulturalnoj komunikaciji oblikovano tijekom posjeta odabrane turističke destinacije. Treća skupina, odnosno mještani, svjedoči o jezičnim kontaktima i jezičnim barijerama koje se događaju tijekom ljetnih mjeseci. Motivacija iza odabira teme proizašla je iz osobne uključenosti u turistički sektor i uviđanja kako je višejezičnost uistinu bitan čimbenik u oblikovanju istog. Iako postoje različita istraživanja na temu važnosti poznavanja stranih jezika u turizmu i hotelijerstvu (Šarčević, 2021; Radić i dr., 2022; Čolić i Tomić, 2013; Colarić, 2017), na hrvatskom prostoru još nije provedeno istraživanje usmjereno na percepciju zaposlenika, posjetitelja i mještana o ulozi i koristi višejezičnosti u određenoj turističkoj destinaciji. |
| Abstract (english) | The aim of the master’s thesis is to examine the existence and role of multilingual communication in the tourism sector using the example of a Dalmatian village. Barton and Lee (2016) conceptualize multilingualism as the coexistence of two or more languages in any communication context. Blommaert et al. (2005) point out that individuals may maintain or expand their language repertoire, but as the environment changes, so does their value and function. Therefore, there is a discrepancy between their individual communication potential and the demands placed on them by the environment. The situation mentioned is particularly evident in tourism. In addition, Duchêne (2009) claims that language can be used as a tool at the workplace, and Knežević and Kraljević (2017) perceive multilingualism as one of the factors associated with strengthening competitiveness in today’s market, as it implies knowledge of several languages. Furthermore, these assertions can be correlated with the conclusions of Duchêne and Piller (2011), who point out that the language skills of workers in the tourism industry nowadays represent an economic resource, given that language enables the expansion of business on a global scale, a more efficient adaptation to the market as well as a reduction in the need to hire additional staff, and with Matticchio and Melchior (2021), who assert the commodification of language as an important element of the tourism sector, as it becomes a commodity, that is, serving exclusively as a means of communication, while its cultural, historical and social significance is rather neglected. The central elements of the research are therefore multilingualism, intercultural communication and the understanding of language as an economic resource and commodity. Firstly, the research is conducted with the aim of determining the existence of multilingualism in the observed area. Secondly, the research focuses on the self-assessment of the level of intercultural competence of employees in the tourism industry and the feedback from visitors and local residents on it. Thirdly, the data collected during the research will confirm that knowledge of foreign languages in tourism is a practical necessity because despite possessing knowledge of a certain foreign language, there are cases in which this knowledge is not at an adequate level, i.e. sometimes interlocutors encounter difficulties in communication. Thus, participants may have a sufficient level of knowledge of a particular language, but when it comes to knowledge of the thematic area related to tourism, this level is somewhat lower, thereby causing the appearance of language barriers. Therefore, the observation of Blommaert et al. (2005) about the differences in the value and function of language during a change in environment turns out to be correct. The research sample consists of three groups of participants – employees in the village, visitors and local residents. The collection of data covers the period from 1 st of July until 1st of October 2024. The research is both a quantitative and qualitative study in which a questionnaire serves as a research tool. The questionnaire is adapted to each group and includes around 100 participants. Although a total of 284 participants do not constitute a representative sample of the observed area, they nevertheless provide an answer to the main question of whether the observed residential area, i.e. the relationships co-designed by the participants involved in the research, meets the expectations of visitors in the field of intercultural communication. Piller (2012) defines intercultural communication as linguistic interaction between speakers who have different types of available language resources, and the first sample, consisting of employees, provides an insight into their perception of the presence of multilingualism in the workplace, but also into the importance of intercultural competence of staff in the tourism industry. The second sample explores the perspective on intercultural communication shaped during the visit of the selected destination. The third group consists of locals who attest to language contacts and language barriers that occur during the summer months. The motivation behind the choice of topic arose from personal involvement with the tourism sector and the realization that multilingualism constitutes a crucial factor in shaping it. Although there are various studies on the importance of foreign language skills in tourism and the hotel industry (Šarčević, 2021; Radić et al., 2022; Čolić and Tomić, 2013; Colarić, 2017), no research in Croatia has been conducted to date that addresses the awareness of employees, locals and visitors about the role and benefits of multilingualism in a specific destination. |
