| Abstract | U ovom doktorskom radu izlažu se teorijske i praktične podloge kako standardi kreditiranja kućanstava utječu na gospodarski razvitak, demografska kretanja i razinu socijalne nejednakosti. Znanstveno istraživanje obuhvaća regulativu i regulatornu arbitražu, financijski razvitak, digitalizaciju, promociju i uvjete u distribuciji kredita, demografska kretanja i socijalnu uključenost te monetarnu i financijsku stabilnost. U istraživanja su uključene odabrane zemlje članice EU-a (Hrvatska, Češka, Mađarska, Slovačka, Slovenija). Temeljem rezultata istraživanja pružene su nove znanstvene spoznaje i moguće primjene u kontinuiranom procesu formiranja jedinstvenog europskog financijskog tržišta. Za empirijsko dokazivanje prve hipoteze provedeno je primarno istraživanje strukturiranim anketnim upitnikom, a pitanja su usmjerena dokazivanju razine konvergencije unutar iste bankovne grupe koja posluje na različitim tržištima zemalja članica. Anketa je pokazala da u dijelu pružanja kreditnih proizvoda kućanstvima postoji snažna potreba dinamičnije konvergencije s ciljem postizanja jednake razine zaštite korisnika financijskih usluga. U cilju produbljivanja europske integracije jednu od najvažnijih uloga ima Europska središnja banka čiji je glavni zadatak da čuva monetarnu stabilnost, ali i ukupnu društvenu stabilnost važnu za gospodarski rast. Za drugu i treću hipotezu provedeno je sekundarno istraživanje kako krediti, BDP i plaće utječu na dohodovnu nejednakost, te kako adekvatnost kapitala, inflacija i prosječna kamatna stopa utječu na kredite u pet europskih država koje su promatrane kroz višegodišnje vremensko razdoblje. Istraživanje je pokazalo da krediti značajno utječu na smanjenje dohodovne nejednakosti i važna su poluga gospodarskog rasta i razvoja. Sve države koje stvaraju poticajno okruženje za gospodarski rast i imaju visok udio radno aktivnog stanovništva pokazuju napredak u smanjenju dohodovnih razlika, kao i smanjenju odljeva stanovništva. Porast stope adekvatnosti kapitala ima pozitivnu korelaciju na porast kredita. Sklonost mlađih generacija održivom stilu života i održivom ulaganju ukazuje na važnost ulaganja u mlade. Strategija održivog financiranja ili financiranje zelene tranzicije u cilju poboljšanja energetske učinkovitosti, te usmjeravanje financijskih tokova u zelena ulaganja mogu pomoći u zapošljavanju mladih generacija čije su vrijednosti bliske idejama održivosti. Radi velikih razlika među državama, jedan od glavnih ciljeva EU-a do 2030. je provedba europskog stupa socijalnih prava i njegova akcijskog plana u dijelu zapošljavanja, vještina i borbe protiv siromaštva, kao i socijalnu i gospodarsku konvergenciju na regionalnoj i međuregionalnoj razini. Ulaganjem u mlade daje se mladim generacijama znak povjerenja i uključenosti, te doprinosi smanjenu odljeva u inozemstvo. U cilju demografske obnove i veće socijalne uključenosti mladih, subvencionirani krediti od strana pojedinih država članica EU-a bi itekako pomogli mladim generacijama koje grade budućnost, potičući održivi razvoj u korist okoliša. U usporedbi s odabranim državama u Hrvatskoj je sloboda kreditnih institucija pri određivanju kamatnih stopa na nove kao i na postojeće kredite ograničena nizom zakonskih odredbi. Tako kompleksno regulirana ograničenja kamatnih stopa u dijelu maksimalnih kamatnih stopa, efektivnih kamatnih stopa i zatezne kamate, dovode u neravnopravan položaj potrošače i kreditne institucije u RH u odnosu na druge države članice EU-a koje takva ograničenja nemaju. U cilju visoke zaštite potrošača u cijeloj Uniji, usvojena je nova Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o potrošačkom kreditiranju, koja će omogućiti razvoj transparentnijeg i učinkovitijeg pravnog okvira za odobravanja prekograničnih kredita, a što će povećati povjerenje i zaštitu potrošača. U cilju izbjegavanja pritisaka različitih potrošačkih udruga i populizma, države članice trebaju zauzeti čvrsti stav za ujednačavanje pravila kreditiranja u Uniji i implementaciju u nacionalno zakonodavstvo, kako bi se zaštitilo potrošače i spriječilo zaduživanje kod nefinancijskih institucija. Naposlijetku, ovaj doktorski rad donosi novi znanstveni doprinos dokazujući, na odabranim zemljama, da potrošači odnosno korisnici financijskih usluga nemaju jednaku razinu zaštite na razini EU-a jer u svakoj pojedinoj zemlji vrijede nacionalna pravila za kreditiranje stanovništva. Nadalje, kroz dokazane sve tri postavljene hipoteze, u radu se dokazuje da dostupnost kredita i povećan volumen kredita pridonose smanjenju socijalnih nejednakosti u državama. Također se dokazuje da statistički značajan utjecaj na volumen stambenih kredita i ostalih potrošačkih kredita ima adekvatnost kapitala bankarskog sustava. Nasuprot toga, očekivano, visina kamatnih stopa ima negativnu korelaciju na volumen kredita. Kako je doktorski rad istražio i pozitivan utjecaj volumena potrošačkog kreditiranja na demografska kretanja, razvidno je da ovaj doktorski rad može itekako poslužiti Zakonodavcima pojedinih zemalja, ali napose i na nivou same EU da stvore u kraćem periodu harmonizirani zakonodavni okvir koji će omogućiti veću socijalnu koheziju te koji će posebno biti pogodniji za mlade smanjujući njihove migracije i omogućavajući atraktivniji suvremeni način života kroz olakšano rješavanje stambenog pitanja, uvažavajući i suvremene trendove poboljšavanja energetske učinkovitosti i postizanja održivog načina života. |
| Abstract (english) | In this doctoral dissertation, theoretical and practical foundations are presented on how household credit standards influence economic development, demographic trends, and the level of social inequality. The scientific research covers regulation and regulatory arbitrage, financial development, digitization, promotion and conditions in credit distribution, demographic trends and social inclusion, as well as monetary and financial stability. The selected EU member countries (Croatia, Czech Republic, Hungary, Slovakia, Slovenia) are included in the research. Based on the research results, new scientific insights and possible applications are provided in the continuous process of forming a unified European financial market. To empirically prove the first hypothesis, primary research was conducted using a structured questionnaire, focusing on demonstrating the level of convergence within the same banking group operating in different markets of member countries. The survey showed a strong need for more dynamic convergence in providing household credit products to achieve an equal level of consumer financial protection. The European Central Bank plays a crucial role in deepening European integration, tasked with preserving monetary stability and overall political stability essential for economic growth. For the second and third hypotheses, secondary research was conducted on how loans, GDP, and wages affect income inequality, and how capital adequacy, inflation, and average interest rates affect loans in five European countries observed over several annual time periods. The research showed that loans significantly impact reducing income inequality as an important lever for economic growth and development. All countries creating a conducive environment for economic growth and having a high share of the working population show progress in reducing income disparities, as well as stemming population outflows. An increase in capital adequacy correlates positively with an increase in loans. The inclination of younger generations towards sustainable lifestyles and investments highlights the importance of investing in youth. A sustainable financing strategy or financing green transition to improve energy efficiency, directing financial flows into green investments can help employ younger generations whose values align with sustainability ideals. To achieve demographic renewal and greater social inclusion of the youth, subsidized loans from certain EU member states would greatly assist younger generations building the future, fostering sustainable development for the environment. In comparison to selected countries, in Croatia, the freedom of credit institutions to determine interest rates on new and existing loans is limited by a series of legal provisions. Such complex regulations on interest rates, including maximum interest rates, effective interest rates, and default interest rates, place consumers and credit institutions in Croatia in an unequal position compared to other EU member states without such restrictions. In order to ensure high consumer protection throughout the Union, a new Directive of the European Parliament and Council on consumer credit has been adopted, enabling the development of a more transparent and effective legal framework for approving cross-border credits, thereby increasing consumer trust and protection. To avoid pressures from various consumer associations and populism, member states should take a firm stance on harmonizing lending rules in the Union and implementing them in national legislation to protect consumers and prevent indebtedness in non-financial institutions. Finally, this dissertation provides a new scientific contribution by proving, in selected countries, that consumers or users of financial services do not have the same level of protection at the EU level because each country has its own national rules for lending to the population. Furthermore, by proving all three hypotheses set in the study, it is shown that the availability of credit and increased credit volume contribute to reducing social inequalities in countries. Additionally, it is demonstrated that the adequacy of the capital of the banking system significantly influences the volume of housing loans and other consumer loans. On the other hand, as expected, the interest rates have a negative correlation with the loan volume. Having explored the positive impact of consumer lending volume on demographic trends, it is evident that this dissertation can be of great use to lawmakers at the national level as well as at the EU level to establish, in a shorter period, a harmonized legislative framework that will enable greater social cohesion and be particularly beneficial for young people by reducing their migrations and enabling a more attractive modern way of life through easier resolution of housing issues, taking into account modern trends in improving energy efficiency and achieving sustainable living. |
