Abstract | U ovom završnom radu analizirano je pet ključnih akademskih istraživanja koja istražuju složene odnose između religioznosti, nacionalnog identiteta i političkih orijentacija u Hrvatskoj. Radovi su odabrani prema njihovoj relevantnosti za razumijevanje ovih tema u kontekstu hrvatskog društva, s naglaskom na korištenje kvantitativnih metoda i pozitivističkog pristupa. Svako istraživanje doprinosi specifičnom aspektu proučavanja, od promjena u odnosima religioznosti i nacionalnog identiteta kroz vrijeme do regionalnih razlika i stavova prema imigrantima. Kriteriji za odabir radova uključuju njihovu fokusiranost na promjene društvenih stavova tijekom posljednjih dvadeset godina, njihovu metodološku utemeljenost i teorijski pristup, te njihovu sposobnost da pruže relevantne uvide u dinamiku hrvatskog društva. Ovi radovi omogućuju sveobuhvatan pogled na međuodnos religioznosti, nacionalnog identiteta i političkih orijentacija, pri čemu regionalni kontekst, generacijske razlike i specifične društvene grupe (poput studenata) igraju ključnu ulogu u oblikovanju tih stavova. Analizom ovih radova naglašava se važnost daljnjeg istraživanja tih odnosa u suvremenoj Hrvatskoj kako bi se bolje razumjele društvene promjene i trendovi. U zaključku se sumiraju ključni uvidi iz svih radova, naglašavajući kako religioznost, nacionalni identitet i političke orijentacije ostaju međusobno povezani u hrvatskom društvu, pri čemu regionalne razlike, povijesni konteksti i generacijske promjene igraju ključne uloge. Rad također ističe nedostatke dosadašnjih istraživanja te sugerira područja za buduća istraživanja koja bi mogla dodatno rasvijetliti složene društvene odnose u Hrvatskoj. |
Abstract (english) | This final paper analyzes five key academic studies that explore the complex relationships between religiosity, national identity, and political orientations in Croatia. The studies were selected based on their relevance to understanding these topics within the context of Croatian society, with an emphasis on the use of quantitative methods and a positivist approach. Each study contributes to a specific aspect of the research, ranging from changes in the relationship between religiosity and national identity over time to regional differences and attitudes toward immigrants. The criteria for selecting the studies include their focus on changes in social attitudes over the past twenty years, their methodological foundation, and theoretical approach, as well as their ability to provide relevant insights into the dynamics of Croatian society. These studies offer a comprehensive view of the interrelationship between religiosity, national identity, and political orientations, with regional context, generational differences, and specific social groups (such as students) playing key roles in shaping these attitudes. By analyzing these studies, the importance of further research into these relationships in contemporary Croatia is emphasized, in order to better understand social changes and trends. In conclusion, key insights from all the studies are summarized, highlighting how religiosity, national identity, and political orientations remain interconnected in Croatian society, with regional differences, historical contexts, and generational changes playing crucial roles. The paper also points out the limitations of the existing research and suggests areas for future studies that could further illuminate the complex social relationships in Croatia. |