Abstract | Socijalna anksioznost jedan je od najčešćih poremećaja na spektru anksioznih poremećaja te se kontinuirano istražuju konstrukti koji bi imali ulogu u objašnjenju socijalne anksioznosti. Bazirajući se na kognitivne i metakognitivne modele, cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos između netolerancije na neizvjesnost, straha od negativne evaluacije, usredotočene svjesnosti, metakognitivnih uvjerenja i socijalne anksioznosti. Osim toga, cilj je također ispitati razlike između osoba koje su visoko i nisko na usredotočenoj svjesnosti i njihovim razinama na netoleranciji neizvjesnosti, strahu od negativne evaluacije, metakognitivnim uvjerenjima i socijalnoj anksioznosti. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 327 osoba mlađe odrasle dobi (18-35 godina) iz Republike Hrvatske. U istraživanju je korišten upitnik općih podataka, Skala netolerancije neizvjesnosti (NN-11; Mihić i sur., 2014), Skraćena skala straha od negativne evaluacije (Watson i Friend, 1969; Leary, 1983; hrvatska adaptacija Burušić, 2007), Upitnik usredotočene svjesnosti (Mindful Attention Awareness Scale – MAAS; Brown i Ryan, 2003; hrvatska adaptacija Kalebić Jakupčević, 2014), Upitnik metakognitvnih vjerovanja (Metacognitions Questionnaire 30 – MCQ- 30; Wells i Cartwright-Hatton, 2004; hrvatska adaptacija Kalebić Jakupčević, 2016) i Skala socijalne anksioznosti (Liebowitz Social Anxiety Scale -LSAS-SR; Liebowitz, 1987, hrvatska adaptacija Stamać Ožanić, 2016). Rezultati su pokazali da postoji pozitivna i značajna povezanost socijalne anksioznosti (strah i izbjegavanje) sa netolerancijom neizvjesnosti, strahom od negativne evaluacije i metakognitivnim uvjerenjima, dok je povezanost sa usredotočenom svjesnosti značajna, ali negativna. Osim toga, rezultati regresijskih analiza su pokazali da su netolerancija neizvjesnosti, strah od negativne evaluacije, metakognitivna uvjerenja i usredotočena svjesnost značajni prediktori socijalne anksioznosti – strah, dok su netolerancija neizvjesnosti, strah od negativne evaluacije, metakognitivna uvjerenja značajni prediktori socijalne anksioznost – izbjegavanje. Usredotočena svjesnost se nije pokazala značajnom u objašnjenju varijance socijalne anksioznosti – izbjegavanje. Dalje, rezultati su pokazali značajne efekte razine usredotočene svjesnosti na ispitivane varijable. Naime, oni koji su imali više razine usredotočene svjesnosti razlikovali su se od sudionika koji su imali niže razine po tome što su osobe koje su visoko na usredotočenoj svjesnosti tolerantnije na neizvjesnost, imaju manje razine straha od negativne evaluacije, manje razine metakognitivnih uvjerenja i socijalne anksioznosti za razliku od onih koji su nisko na usredotočenoj svjesnosti. |
Abstract (english) | Social anxiety is one of the most common disorders on the spectrum of anxiety disorders, and constructs that could potentially play a role in explaining social anxiety are continuously being researched. Based on cognitive and metacognitive models, the aim of this research was to examine the relationship between intolerance of uncertainty, fear of negative evaluation, mindfulness, metacognitive beliefs and social anxiety. The aims was also to examine the differences between individuals who are high and low on mindfulness and their levels of intolerance of uncertainty, fear of negative evaluation, metacognitive beliefs and social anxiety. A total of 327 young adults (18-35 years old) from the Republic of Croatia participated in the research. The research used a general data questionnaire, Uncertainty Intolerance Scale (NN11; Mihić et al., 2014), Shortened Fear of Negative Evaluation Scale (Watson Friend, 1969; Leary, 1983; Croatian adaptation Burušić, 2007), Mindfulness Scale (Mindful Attention Awareness Scale - MAAS; Brown Ryan, 2003; Croatian adaptation Kalebić Jakupčević, 2014), Metacognitions Questionnaire 30 - MCQ- 30; Wells Cartwright-Hatton, 2004; Croatian adaptation Kalebić Jakupčević, 2016) and the Liebowitz Social Anxiety Scale (LSASSR; Liebowitz, 1987, Croatian adaptation Stamać Ožanić, 2016). The results showed that there is a positive and significant correlation between social anxiety (fear and avoidance) and intolerance of uncertainty, fear of negative evaluation and metacognitive beliefs, while the correlation with mindfulness is significant but negative. In addition, the results of regression analyses showed that intolerance of uncertainty, fear of negative evaluation, metacognitive beliefs and mindfulness significantly predict social anxiety – fear. Moreover, intolerance of uncertainty, fear of negative evaluation, metacognitive beliefs significantly predict social anxiety-avoidance. Mindfulness was not found to be significant contributor to the variance of social anxiety – avoidance. Further, the results showed significant effects of the level of mindfulness on the researched variables. Thus, those who had higher levels of mindfulness differed from participants who had lower levels in that that people who are higher on mindfulness are more tolerant of uncertainty, have lower levels of fear of negative evaluation, lower levels of metacognitive beliefs and social anxiety unlike those who are lower on mindfulness. |