| Abstract | Biblioterapija predstavlja terapiju knjigom, a pojam se prvi put pojavljuje 1916. godine i uvodi ga esejist i svećenik Samuel McChord Crothers. Biblioterapija se razvija kroz povijest te se pojavljuju različite vrste njene primjene u bolnicama, školama, knjižnicama i ostalim institucijama. Dijeli se u nekoliko različitih smjerova, a to su institucionalna, klinička i razvojna biblioterapija. Također, postoje još i kreativna biblioterapija, neformalna, preskriptivna te virtualna biblioterapija. Nadalje, postoji nekoliko faza biblioterapije kroz koje prolazi pojedinac tijekom i nakon čitanja određene literature koja se odabire prilikom provođenja biblioterapije, a to su univerzalizacija, uvid, katarza i identifikacija. Kod primjene biblioterapije u praksi može se koristiti cijeli spektar različitih književnih žanrova. U principu se traži onaj tekst koji će se najviše prilagoditi situaciji i uvjetima u kojima se nalazi pojedinac kojemu je potrebna biblioterapija. Knjižnica predstavlja jedan od idealnih prostora za provođenje biblioterapije zbog svog ambijenta i ugodne atmosfere, a knjižničari zbog opisa posla mogu biti izvrsni biblioterapeuti jer poznaju tekstove te mogu vrlo dobro poznavati i same korisnike te kroz razgovor s njima uvidjeti koji tekst bi bio najprikladniji za njih u tom trenutku. Glavna okosnica ovog diplomskog rada jest istraživanje o primjeni biblioterapijskih praksi i procedura u narodnim knjižnicama u Hrvatskoj. Istraživanje se provelo putem intervjua i anketnog upitnika. Ono što je dobiveno iz rezultata jest da se u Hrvatskoj mahom koristi razvojna biblioterapija u kontekstu pričaonica za djecu te se najviše koristi self-help literatura. Također u svakoj drugoj knjižnici u Hrvatskoj se održavaju čitateljski klubovi koji spadaju pod neformalnu biblioterapiju. Također postoji i nekoliko specifičnih praksi koje se odvijaju u biblioterapijskom kontekstu, a to su Korak po korak do oporavka i Lektira na drugačiji način. Ispitanici sugeriraju na to kako biblioterapija najvećim dijelom pruža utjehu te poboljšava raspoloženje kod korisnika u Hrvatskoj. |
| Abstract (english) | Bibliotherapy is therapy through books/reading, and the term was first coined in 1916 by essayist and minister Samuel McChord Crothers. Since then, bibliotherapy has gained various types of application in hospitals, schools, libraries, and other institutions. It is divided into several different branches, namely institutional, clinical, and developmental bibliotherapy. There are also creative bibliotherapy, informal, prescriptive, and virtual bibliotherapy. Furthermore, there are several stages that an individual goes through during and after the reading of certain literature chosen for bibliotherapy purposes, such as universalization, insight, catharsis, and identification. When applying bibliotherapy in practice, the entire spectrum of different literary genres can be used, choosing the text most fitting to the situation and conditions of the individual in need of bibliotherapy. The library represents the ideal space to conduct bibliotherapy because of its ambience and pleasant atmosphere, and librarians can be excellent bibliotherapists due to their knowledge of both the library catalogue and the individual library users, which makes them able to communicate directly and recommend suitable texts at suitable times. The main backbone of this thesis is research on the application of bibliotherapy practices and procedures in public libraries in Croatia. The research was conducted through interviews and questionnaires. The results obtained show that in Croatia developmental bibliotherapy is used most in the context of children’s story times and through self-help literature. Also, every second library in Croatia holds book clubs which fall into the category of informal bibliotherapy. There are also several specific projects that take place in a bibliotherapeutic context, such as “Korak po korak do oporavka” and “Lektira na drugačiji način”. Respondents’ opinion is that bibliotherapy mostly provides comfort and improves the mood of library users in Croatia. |
