| Abstract | Ostvarivanje prisne ili intimne veze smatra se znakom prijelaza u odraslu dob, no ta potreba ostaje važna i tijekom kasnijih životnih razdoblja, a zadovoljava se kroz partnerske, prijateljske ili obiteljske odnose. U svrhu razvijanja i održavanja određenog odnosa, prijatelji koriste različite postupke i ponašanja. Strategije održavanja prijateljstva tada predstavljaju sve akcije koje dovode do željenih aspekata odnosa kao što su predanost, zadovoljstvo i intimnost. Značajke poput vrste prijateljskog odnosa, čestine kontakata ili osobina ličnosti mogu pridonijeti različitim ishodima prijateljstva. Disfunkcionalna vjerovanja kao organizacijske strukture i mentalne reprezentacije vode procesiranje informacija i ponašanje pojedinca, stoga mogu utjecati i na prijateljske odnose kroz izraženu negativnost i antagonizam ili smanjenu bliskost. S obzirom na nedostatak istraživanja koja se bave povezanosti i prediktivnim doprinosom disfunkcionalnih vjerovanja različitim aspektima prijateljstva, glavni cilj ovog rada bio je ispitati povezanost negativnih osobnih vjerovanja koja su u podlozi poremećaja ličnosti i strategija održavanja prijateljstva (bliskost, antagonizam i zajedničke aktivnosti i interakcija). Konačan uzorak obuhvaćao je 260 sudionika mlađe odrasle dobi (M = 25.12, SD = 4.05) od čega su 30% činili muškarci i 70% žene. Utvrđena je značajna pozitivna korelacija između nefunkcionalnih osobnih vjerovanja i antagonizma, odnosno osobe s izraženijim disfunkcionalnim vjerovanjima percipiraju više negativnih ponašanja u prijateljskom odnosu. Također, osobe s izraženijim disfunkcionalnim vjerovanjima u podlozi paranoidnog poremećaja ličnosti percipiraju manje bliskosti u svojim prijateljskim vezama te provode manje vremena u interakciji i zajedničkim aktivnostima. Značajnim prediktorima bliskosti pokazali su se rod, čestina viđanja te ugodnost i savjesnost. Odnosno, žene koje se često viđaju s prijateljima/icama te imaju višu razinu ugodnosti i savjesnosti percipiraju veću bliskost u svojim prijateljstvima. Nadalje, rod, čestina viđanja i savjesnost značajni su i pozitivni prediktori zajedničkih aktivnosti i interakcije. Drugim riječima, žene koje se često viđaju sa svojim prijateljima/icama i imaju visoku razinu savjesnosti iskazuju više interakcije u prijateljskim odnosima. Na kraju, značajnim prediktorima antagonizma pokazali su se rod, savjesnost, emocionalna stabilnost i otvorenost ka iskustvima. Konkretno, muškarci s nižom razinom savjesnosti, emocionalne stabilnosti i otvorenosti ka iskustvima iskazuju višu razinu antagonizma u prijateljstvu. |
| Abstract (english) | Establishing a close or intimate relationship is considered to be a sign of becoming an adult, but the need for such relationships remains through later stages of life and is fulfilled through partnerships, friendships, or family. To develop and continue those relationships friends use various behaviours and actions. Those strategies represent all actions that lead to wanted aspects of a relationship, such as commitment, satisfaction, and intimacy. Features such as type of friendship, frequency of seeing each other, and personality can contribute to various outcomes. Dysfunctional beliefs such as organizational structures and mental representations contribute to individuals' perception and information processing and therefore can negatively affect friendships in form of antagonism or distance. Considering the lack of research in this area, the main goal of this study was to examine links between dysfunctional personal beliefs and strategies of maintaining relationships (intimacy, antagonism, common activities, and interaction). The final sample included 260 younger adult participants (M = 25.12, SD = 4.05) of which 30% were men and 70% women. A positive correlation was established between dysfunctional personal beliefs and antagonism, which means that individuals with more pronounced dysfunctional beliefs perceive more of negative behaviors in friendships. Likewise, individuals with dysfunctional beliefs characteristic for paranoid personality disorder also perceive less intimacy in their relationships and they are spending less time interacting and doing common activities. Significant predictors for intimacy are sex, frequent contacts, agreeableness, and conscientiousness. In other words, females, frequent contacts, and higher levels of agreeableness and conscientiousness have a higher chance of producing intimate relationships. Furthermore, sex, frequent contact, and conscientiousness are significant and positive predictors of interaction. In other words, females, frequent contacts, and higher levels of conscientiousness have a higher chance of producing interactions. Lastly, significant predictors of antagonism are sex, conscientiousness, emotional stability, and openness. Males and lower levels of conscientiousness, emotional stability, and openness lead to higher levels of antagonism in friendships. |
