Bradikardni poremećaji ritma označavaju širok spektar poremećaja ritma koji se manifestiraju niskim pulsom te različitim kliničkim manifestacijama kao što su vrtoglavica, gubitak svijesti, slabost, nepodnošenje napora te popuštanje srca. Ponekad mogu dovesti i do nagle srčane smrti radi čega se ovi poremećaji ritma tretiraju kao medicinska hitnoća. Terapija ovih stanja je implantacija trajnog elektrostimulatora srca. Uloga medicinske sestre u pripremi pacijenta prije zahvata kao i praćenje kliničkog stanja nakon implantacije je od iznimne važnosti. Cilj rada: Prikazati broj implantiranih elektrostimulatora u razdoblju od 01. siječnja 2014. do 31. prosinca 2018. Osim prikaza ukupne brojke, prikazana je distribucija po spolu, dobi, dijagnozama prema MKB-10 te udio prema vrsti implantiranog elektrostimulatora srca u promatranom razdoblju. Ispitanici i metode: Ovo retrospektivno istraživanje je provedeno na ispitanicima tj. pacijentima koji su liječeni na Odjelu kardiologije OB Zadar implantacijom trajnog elektrostimulatora srca zbog bardikardnih poremećaja ritma. Istraživanjem su obuhvaćena 872 pacijenta od čega je muškaraca bilo 544 a žena 328. Prosječna životna dob ispitanika je bila 74,47 godina za muškarce te 76,77 godina za žene. Samo istraživanje je provedeno na temelju podataka izvučenih u bolničkom informatičkom sustavu (BIS). Zaključak: Broj implantiranih elektrostimulatora kroz promatrano razdoblje je bio konstantan što je u skladu sa svjetskim epidemiološkim podacima. Ono što smo uočili u radu je porast implantacije dvokomornih elektrostimulatora srca zbog striktnijeg praćenja smjernica. Broj biventrikulskih elektrostimulatora srca - CRT je godinama konstantan što je u skladu s financijskim mogućnostima ali i epidemiološkim podacima u Republici Hrvatskoj. Uloga visoko educirane i motivirane medicinske sestre je izuzetno važna u pripremi pacijenta za implantaciju uređaja kao i u ranom postoperativnom razdoblju.