| Abstract | U prvom dijelu ovog rada teorijski su obrađene teme, dakle pisalo se o toleranciji, govoru mržnje i o njihovu utjecaju na ljude. Zatim se govori općenito o knjižnici i njezinu poslovanju te o narodnoj knjižnici koja je jedna od ključnih stavki u ovom radu. Nakon općeg dijela opisano je poslovanje svih četiriju narodnih knjižnica na temelju kojih se proveo jedan dio istraživanja, a one su Gradska knjižnica Juraj Šižgorić u Šibeniku, Gradska knjižnica Zadar, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića Zagreb i Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek (GISKO). Potom se, prelazi na istraživački dio koji se sastoji od dva dijela. Prvi dio istraživanja bio je intervju sa stručnim knjižničarima četiriju navedenih narodnih knjižnica. Na temelju intervjua, koji je sadržavao svega 17 pitanja, prikupili su se podaci o tome koliko knjižne i ostale građe o toleranciji i govoru mržnje navedene narodne knjižnice posjeduju. Osim toga, saznao se njihov službeni stav o toleranciji i govoru mržnje te su naveli provode li programe o spomenutim temama i njihova imena. Naposljetku su stručni knjižničari iznijeli svoje mišljenje o ulozi narodne knjižnice u borbi protiv govora mržnje, odnosno u poticanju tolerancije. Drugi dio istraživanja činila je anketa koja je bila usmjerena studentima kao korisnicima narodnih knjižnica. Anketa se sastojala od 24 pitanja i provela se na uzorku od 92 ispitanika, odnosno studenta. Uz pomoć provedene ankete dobiveni su rezultati o tome koliko su studenti zapravo upoznati s pojmovima tolerancija i govor mržnje, kakvo je njihovo mišljenje o narodnim knjižnicama i smatraju li da one trebaju provoditi programe i poticati toleranciju, odnosno boriti se protiv govora mržnje. |
| Abstract (english) | In the first part of this paper, topics were theoretically addressed, that is, about tolerance, hate speech and their impact on people. It then discusses the library and its business in general, and the public library, which is one of the key items in this paper. After the general part, the business operations of all four public libraries are described, on the basis of which one part of the research was conducted, namely the City Library Juraj Šižgorić in Šibenik, the City Library Zadar, the Library and Reading Room of Bogdan Ogrizović Zagreb and the City and University Library Osijek (GISKO). After that, we move on to the research part which consists of two parts. The first part of the research was an interview with the expert librarians of these four listed public libraries. Based on the interview, which contained only 17 questions, information was collected on how much literary and other material about the tolerance and hate speech the listed public libraries have. In addition, they said their personal opinions about tolerance and hate speech and indicated whether they were running programs on the mentioned topics and their names. Finally, they expressed their views on the role of the public library in the fight against hate speech and in promoting tolerance. The second part of the survey consisted of a survey aimed at students as majority users of public libraries. The survey consisted of 24 questions and was conducted on a sample of 92 respondents or in other words students. The results of the survey provided results on how students are actually familiar with the concepts of tolerance and hate speech, what they think of public libraries, and whether they think they should implement programs and promote tolerance, or fight against hate speech. |
