| Abstract | Eutanazija zasigurno nije nedavni koncept, ali paradoksalno stajalište moderne medicine, rastrgano između sve veće sposobnosti produljenja života i nemogućnosti liječenja brojnih kroničnih bolesti, dalo je kraju života potpuno novo značenje. Unatoč nedostatku istraživanja o stavovima prema eutanaziji kod medicinskih sestara-tehničara u Hrvatskoj, nekolicina stranih istraživanja ukazuje na podijeljena mišljena o navedenoj temi. Stoga je osnovni cilj ovog istraživanja bio utvrditi stavove prema eutanaziji kod medicinskih sestara-tehničara, te razlike u stavovima s obzirom na neke sociodemografske karakteristike uzorka medicinskih sestara-tehničara. Također, ispitala se i uloga određenih prediktora (dob, religioznost i empatija) u predviđanju tih stavova. Nadalje, utvrditi se nastojao i odnos između stavova prema eutanaziji, empatije i moralne osjetljivosti. Moralna osjetljivost ima značajno mjesto u okviru etički dvojbenih situacija poput eutanazije, ali je njezina povijest relativno neistražena, zbog čega dosad ni ne postoji instrument koji bi pružio valjanu mjeru tog konstrukta. Stoga se istraživanjem nastojalo doprinijeti proučavanju moralne osjetljivosti, utvrđivanjem psihometrijskih karakteristika prevedenog i adaptiranog Upitnika moralne osjetljivosti kod medicinskih sestara-tehničara (Han, Kim, Kim i Ahn, 2010), kao i utvrditi moguće prediktore moralne osjetljivosti. Sudionici ovog istraživanja bile su medicinske sestre-tehničari (N=286) u dobi od 19 do 61 godinu, koji rade u Općoj bolnici Zadar i Pula. Primijenjena su tri mjerna instrumenta, odnosno Kineska proširena skala stavova prema eutanaziji (Chong i Fok, 2013), Upitnik moralne osjetljivosti medicinskih sestara (Han i sur., 2010) i Skala emocionalne empatije (Raboteg – Šarić, 1993), te pitanja kojima se procjenjuje čestina korištenja priziva savjesti i važnost faktora koji bi mogli utjecati na donošenje odlike o eutanaziji. Rezultati pokazuju da medicinske sestre-tehničari imaju pozitivniji stav prema pružanju podrške eutanaziji, dok se najčešće korištenje priziva savjesti procjenjuje upravo za situaciju eutanazije. Sudionici nadalje procjenjuju pacijentovu simptomatologiju i patnju kao najvažnije čimbenike kod donošenja odluke o eutanaziji. Nadalje, pozitivniji stav prema eutanaziji povezan je s manjom empatičnosti, dok ne postoji povezanost s moralnom osjetljivošću. S druge strane, sklonost većoj osjetljivosti za moralna i etička pitanja u kontekstu profesionalnog ponašanja povezana je s većom empatijom kao osobinom. Medicinske sestre-tehničari na jedinici intenzivnog liječenja i onkologiji iskazuju veću podršku eutanaziji nego medicinsko osoblje na drugim odjelima. Također, medicinske sestretehničari koje sebe smatraju aktivnim vjernicima manje su nakloni iskazivanju podrške eutanaziji od nevjernika. Utvrđeno je i da medicinske sestre-tehničari s najviše godina radnog iskustva iskazuju veću razinu moralne osjetljivosti. Osim toga, rezultati hijerarhijskih regresijskih analiza su pokazali da su status religioznosti, faktor pacijentova simptomatologija i patnja te empatija značajni prediktori stava prema eutanaziji kod medicinskih sestaratehničara. Empatija kao prediktor značajno doprinosi objašnjenju i moralne osjetljivosti. Dobiveni rezultati daju značajan doprinos razumijevanju stavova prema eutanaziji i moralne osjetljivosti na domaćem uzorku medicinskih sestara-tehničara, no zbog osjetljivosti teme i složenih odnosa među ispitivanim konstruktima, potrebna su daljnja istraživanja. Rezultati nude praktične implikacije u okviru rada medicinskih sestara-tehničara, i mogli bi biti osobito bitni pri definiranju kvalitete odnosa medicinska sestra-tehničar – pacijent. |
| Abstract (english) | Euthanasia is certainly not a recent concept, but the paradoxical stand of modern medicine, torn between the ever-increasing ability to extend life and the inability to cure many chronic illnesses, gave the end of life a new meaning. Despite the lack of research about attitudes toward euthanasia at nurses in Croatia, a few foreign studies indicate to a divided opinions about this topic. Therefore, the main aim of this study was to determine attitudes towards euthanasia at nurses, and differences in attitudes with considering to some sociodemographic characteristics of a nurses test sample. The role of certain predictors (age, religiosity and empathy) was also examined in predicting these attitudes. Also, tried to determine relation between attitudes toward euthanasia, empathy and moral sensibility. The moral sensitivity has a significant place in the context of ethical doubts situation like euthanasia, but its history is relatively unexplored, and wherefore there is no instrument to provide a valid measure of this construct. Therefore,(by) research tried to contribute to the study of moral sensitivity, by determining the psychometric characteristics of the translated and adapted the Moral Sensitivity Questionnaire (Han et al., 2010), as well as to determine possible predictors of moral sensitivity. The participants of this study were nurses (N = 286) aged 19 to 61, who are working at Zadar General Hospital and at Pula General Hospital. There were applied three measurements ,apropos the Chinese Expanded Euthanasia Attitude Scale (Chong and Fok, 2013), The Korean Moral Sensitivity Questionnaire (Han et al., 2010) and Emotional Empathy Scale (Raboteg-Šarić, 1993), and questions to evaluate the frequency of use an conscience clauses and the importance of factors that could influence on making decisions on euthanasia. The results show that nurses have a more positive attitude towards supporting euthanasia while most often the use of an invocation of conscience is estimates just for the euthanasia situation. Participants further estimate patient’s symptomatology and suffering as the most important factors in deciding on euthanasia. Furthermore, a more positive attitude per euthanasia is related with less empathy, while there is no correlation with moral sensibility. On the other hand, the affinity for greater sensitivity for moral and ethical issues in the context of professional behavior is associated with greater empathy as a quality. Nurses on intensive care unit and oncology show greater support for euthanasia than medical staff in other hospital wards. Also, nurses who consider themselves as practical believers are less inclined to express support euthanasia than unbelievers. It was also found that nurses with the most years of work experience show a higher level of moral sensitivity. In addition, the results of hierarchical regression analysis have shown at nurses that the status of religiosity, patient symptomatology factor and suffering and empathy are significant predictors of euthanasia. Empathy as a predictor considerably contributing to the explanation of moral sensitivity. The results obtained make a significant contribution to understanding the attitudes towards euthanasia and moral sensitivity in the domestic sample of nurses, but because of the sensitivity of the subject and complex relationships between the tested constructs, further researches would be needed. The results offer practical implications as part of the work of nurses, and may be particularly important when defining the quality of the patient-nurse relationship. |
