Izgradnja velikih brana i akumulacija predstavlja jedan od najznačajnijih oblika utjecaja čovjeka koji uzrokuju smanjivanje slatkovodne bioraznolikosti. Cilj ovog rada bio je usporediti sastav i strukturu zajednica makroskopskih beskralježnjaka na kanjonskom dijelu rijeke Dobre (postaji D5) prije formiranja akumulacije hidroelektrane (HE) Lešće sa zajednicom beskralježnjaka dna - u akumulaciji stvorenoj u 2010. g. Prikupljanje kvalitativnih uzoraka makroskopskih beskralježnjaka na postaji D5 provedeno je pomoću ručne bentos mreže (25x25 cm, 200 ųm) na kamenitom supstratu od siječnja 2008. do srpnja 2009. g., dok su uzorci u akumulaciji na dvije postaje (L1 i L2) prikupljeni pomoću Ekmanovog grabila u 2014. i 2015. g. tijekom ukupno četiri mjeseca. Ukupno je pronađeno 13 skupina makroskopskih beskralježnjaka na postaji D5, odnosno 10 u akumulaciji. Izgradnja HE „Lešće“ uzrokovala je drastičnu promjenu životnih uvjeta na kanjonskom dijelu rijeke Dobre jer je rijeka pretvorena u umjetnu stajaćicu - akumulaciju, što je uzrokovalo promjene sastava i strukture zajednica makroskopskih vodenih beskralježnjaka. Većina predstavnika riječne faune je ili nestala ili im se brojnost drastično smanjila, a dominanti predstavnici u bentosu novonastale akumulacije su postali tipični predstavnici dna stajaćih voda (Oligochaeta i Diptera) te strana vrsta školjkaša Dreissena polymorpha. Ovim istraživanjem jasno je utvrđen izrazito negativan utjecaj velikih brana i akumulacija na slatkovodnu bioraznolikost jedne krške rijeke u Hrvatskoj.