Hrvatski pjesnik Boris Maruna većinu svoga života i pjesničkoga djelovanja proveo je u egzilu. Iz Hrvatske, koja se tada nalazila u sklopu Jugoslavije, bio je izgnan iz političkih razloga. Već kao srednjoškolac piše pjesme, a afirmira se u egzilu, na stranicama središnjega emigrantskog časopisa Hrvatske revije. Tek prognan, iz Hrvatske nosi popudbinu krugovaša, čiji se utjecaj najviše osjeća u njegovoj prvoj zbirci I poslije nas ostaje ljubav. U egzilu se druži i čita američke pjesnike beat generacije, a njihov se utjecaj osjeća već u drugoj zbirci Govorim na sav glas. Ti uzori dalje se isprepliću u ostale tri zbirke (Ograničenja, Ovako i Bilo je lakše voljeti te iz daljine) koje grade njegov osoban i suveren specifični pjesnički izraz. Za razliku od svojih egzilantskih kolega, Maruna je avangardan, modernistički jer gradi sasvim novi i svjež izraz koji nije bio zastupljen u hrvatskom egzilu, ni u hrvatskoj književnosti do tada. U radu smo se osvrnuli na pojam i problem egzila, te na temeljne karakteristike Marunina poetskoga stvaralaštva prezentirane u njegovim zbirkama.

Croatian poet, Boris Maruna, spent most of his life and poetic work in exile. Maruna was banished from Croatia, which was in that time part of Yugoslavia, for political reasons. He started to write already as a highschool student, but affirmed himself on the pages of central emigrant periodical Hrvatska revija. Just exiled, from Croatia he picked up on heritage of authors from periodical Krugovi which influence we detect in his first poetry collection I poslije nas ostaje ljubav. In exile, he encountered and read poetry of American poets from beat generation and their influence is detected in his second poetry collection Govorim na sav glas. These role models are interweaving in his next three collections (Ograničenja, Ovako, and Bilo je lakše voljeti te iz daljine) and they formed his individual and unrestricted specifical poetic expression. Unlike his exile collegues, Maruna was an avant – garde and modernistic poet because he formed new and fresh expression which was not present in then Croatian exile. In this paper, we analysed term, concept and problem of exile and Maruna's poetic creativity and characteristic of all five of his poetry collection.