Abstract | Više od polovice istarskog poluotoka zauzima krški reljef, odnosno dio je dinarskog krša. Sukladno tomu velik je broj speleoloških objekata s bogatom špiljskom faunom i s mnogo enedemičnih vrsta životinja na tome području. U radu se istražuju speleološki objekti u Istri s naglaskom na one objekte koji su turistički valorizirani. Analiziranjem podataka speleološkog katastra o 236 speleoloških objekata na području Istre napravljena je njihova sistematizacija, klasifikacija te prostorna distribucija špilja i jama. Istraženo je kako uopće nastaju endogeni krški oblici, koliko ih ima na području Istre i kakva je njihova rasprostranjenost. Na području Istre prevladavaju jame (75%) i to u kategoriji do 50 m dubine. Prema klasifikaciji špilja temeljenoj na duljini kanala najviše ima malih špilja, onih do 50 m. Nadalje, analizom i kompiliranjem postojećih izvora podataka i literature te intervjuiranjem koncesionara turističkih špilja i jama, kao i djelatnika nadzorne javne ustanove, prikupljani su i obrađeni podatci o turističko valoriziranim objektima. Također se ustvrdila veza između speleoloških objekata i turizma, odnosno cilj je bio objasniti kako turizam utječe na ekosustav speleoloških objekata te što je sve potrebno kako bi se jedan takav objekt turistički valorizirao. Na kraju rada su posebno opisani oni speleološki objekti koji se koriste u turizmu na području istarskog poluotoka te je izvršena međusobna usporedba. Do danas je na prostoru Istre registrirano više od 2 000 špilja i jama no samo njih pet se koristi u turističke svrhe. To su redom Jama Baredine, špilje Mramornica i Feštinsko kraljevstvo, Romualdova pećina i Pazinska jama. No zadnja dva navedena speleološka objekta ne smatraju se pravom turističkom špiljom prema Božiću (2009) jer nemaju dodatno izgrađenu infrastrukturu niti osvjetljenje unutar objekta. Speleološki turizam je zahtjevan posao jer treba usuglasiti zaštitu objekta i dobar marketing kako bi se ta aktivnost dugoročno održala. Zbog toga je danas sve više prisutan oblik grupnog posjećivanja speleoloških objekata koji nisu posebno uređeni jer se tako manje remeti njihov ekosustav. Sveukupno gledajući, sukladno broju speleoloških objekata u Istri, ali i u Hrvatskoj, veoma je mali broj onih koje turisti stalno posjećuju i koji su u potpunosti uređeni za njihov prihvat. |
Abstract (english) | More than a half of the Istrian peninsula is covered in karst, i.e it is a part of the Dinaric karst. Accordingly, this territory includes many speleological objects with rich cave fauna and a great number of endemic animal species. The paper examines speleological objects in Istria, with the emphasis on objects that are tourist acclaimed. The systematization and classification of speleological objects and spatial distribution of caves and pits were made by analysing the data from the speleological cadastre on 236 speleological objects in Istria. The research shows how the endogenous karst types are formed in the first place, how many of them exist on the Istrian peninsula and which areas they encompass. In Istria, the pit (75%) prevail in the category up to 50 m of depth. According to the classification of the caves based on the length of the canal, the majority of them are small caves, those up to 50 m. Furthermore, relevant data on tourist acclaimed objects was collected by conducting the analysis of the existing literature, compiling, describing and interviewing concessionaires of tourist caves and pits, as well as employees of supervisory public institution. The connection between tourism and speleological objects was also made. The main goal was to explain how tourism impacts the ecosystem of the speleological objects and what is necessary for the tourist acclamation of such objects. Speleological objects used for tourism purposes were individually described at the end of the paper and compared to one another. Up to date, more than 2000 caves and pits have been registered in Istria, but only five of them are used for tourism purposes. They are the following: Baredine Cave, Mramornica Cave, Cave Feštinsko kraljevstvo, Romuald's Cave and Pazinska jama. The last two are not considered to be real tourist caves per se, according to Božić (2009), because they do not have the additionally built infrastructure nor the lightning inside the object. Speleological tourism is a demanding business because there is a need for conciliation of the preservation of a speleological object and good marketing in order to achieve long-term sustainability. Consequently, group visits of speleological objects which have not yet been adapted are becoming more common because this affects the objects’ ecosystem less. All in all, in Istria, as well as throughout Croatia, there is a rather small number of speleological objects regularly visited by and completely adapted for tourists. |