Za interpretaciju mjesta radnje, odnosno prostornoga toposa iznimno je polazište dječji roman. Cilj diplomskog rada bio je analizirati mjesto radnje hrvatskoga dječjeg romana, različite interijere i eksterijere te sukladno tome prikazati prostorno uvjetovane sličnosti i razlike među likovima te odnose unutar kolektiva. Mjesto radnje kao bitan element narativne strukture samoga romana interpretirano je na sljedećim predlošcima: Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Vlak u snijegu, Strah u Ulici lipa, Koko u Parizu, Ulica predaka, Trojica u Trnju, Duh u močvari i Priča o Jelenku, a romani su predstavljeni kronološki, vremenom nastajanja. Analizom su uočena dva osnovna prosorna toposa: selo i grad. „Seoski“ romani uglavnom su vezani za prirodu i šumu, a istaknuta je i dječja ljubav prema životinjama. Romani koji su smješteni u grad iznose, s jedne strane, uzbudljivu stranu urbanog života, a s druge strah, nedostatak roditeljske ljubavi i odbacivanje. Kao teorijska podloga radu korištene su studije: Stjepana Hranjeca (Pregled hratske dječje književnosti te Hrvatski dječji roman) i Dubravke Zime (Kraći ljudi).

For interpretation of the setting, that is the spatial topos exceptionally starting point is children's novel. The aim of the master's degree was to interpret the setting of croatian children's novel, different interiors and exteriors and according to that represent spatial conditioned similarities and differences between characters and relationships inside the group. The setting as important component of novel's narrative structure was interpreted on next templates: Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Vlak u snijegu, Strah u Ulici lipa, Koko u Parizu, Ulica predaka, Trojica u Trnju, Duh u močvari and Priča o Jelenku, and the novels were represented chronologically, in the formation time. By analyzing was noticed that there are two main spatial topos: village and city. „Rural“ novels are mostly connected with nature and forest and it presents children's love for animals. Novels that are situated in the city are reproducing exciting side of urban life and, on the other side, fear, lack of parent love and rejection. Studies of Stjepan Hranjec (Pregled hrvatske dječje književnosti, Hrvatski dječji roman) and Dubravka Zima (Kraći ljudi) were used as theoretical base.