Pages

Motiv ljubavi u poeziji krugovaša
Motiv ljubavi u poeziji krugovaša
Nikolina Franin
Nakon Drugoga svjetskoga rata, književnoj se sceni nametnuo socrealistički koncept koji je uništavao piščevu slobodu stvaranja, namećući književnosti teme iz političkoga života. Okupivši se oko časopisa „Krugovi“, odabrana se skupina književnika pod imenom „krugovaši“ žustro odupirala takvom pogledu na književnost i umjetnost uopće. Pojavom časopisa „Krugovi“ u kojem su krugovaši objavljivali svoje pjesme, u hrvatskoj književnosti započinje razdoblje ...
Motiv ljubomore u Begovićevim dramama
Motiv ljubomore u Begovićevim dramama
Doris Sikirić
Milan Begović afirmirao se kao romanopisac, kritičar, dramatičar i pjesnik. Svojim višegodišnjim radom najviše ostaje zamijećen kao dramatičar. U svojem posljednjem i najplodnijem razdoblju stvaralaštva nastali su uspješni dramski tekstovi Pustolov pred vratima i Bez trećega, u kojima se u ovome završnome radu naglasak stavlja na motiv ljubomore. U radu se prikazuju protagonistice navedenih drama, osviještene mlade žene Giga i Djevojka/Agneza. One nemaju previše sličnosti po...
Motiv ljubomore u romanima Zajednička kupka Ranka Marinkovića i Staklenko Živka Jeličića
Motiv ljubomore u romanima Zajednička kupka Ranka Marinkovića i Staklenko Živka Jeličića
Ana Burazer
Središnji dio diplomskog rada posvećen je analizi motiva ljubomore u romanima Zajednička kupka Ranka Marinkovića i Staklenko Živka Jeličića. Na početku rada predstavljeno je razdoblje druge polovice 20. stoljeća u kojem nastaju romani Zajednička kupka i Staklenko. Zatim se upoznajemo s autorima navedenih djela. Marinković je 1980. godine objavio antiroman Zajednička kupka u kojem negira klasičnu romanesknu strukturu. Glavni lik antiromana je sudac koji se osjeća malim poput...
Motiv ludila u Gogoljevoj pripovijetci „Luđakovi zapisi“
Motiv ludila u Gogoljevoj pripovijetci „Luđakovi zapisi“
Emily Jukić
Ovaj diplomski rad bavi se analizom ludila u pripovijetci „Luđakovi zapisi“ Nikolaja Vasil'eviča Gogolja. Glavni cilj je bio prikaz uzroka ludila s književnog aspekta i s medicinskog aspekta. Motiv ludila jedan je od središnjih tema djela. Rad započinje teorijskim dijelom u kojem se ludilo svrstava u kontekst ruske književnosti. Nakon toga slijedi detaljna analiza dnevničkih zapisa. Glavni junak pripovijetke je titularni savjetnik Aksentij Ivanovič Popriščin, a analiza...
Motiv mužika u romanu Ana Karenjina
Motiv mužika u romanu Ana Karenjina
Jelena Popović
Premda jedan od najvećih romana ruskog realizma, Ana Karenjina L. N. Tolstoja istovremeno sadrži i karakteristike modernizma koje se, između ostalog, naziru i u simboličkoj upotrebi određenih motiva. Svakako najintrigantniji među njima motiv je mužika, odnosno seljaka s razbarušenom bradom. Tumači romana različito su ga interpretirali, najčešće kao prikaz Tolstojevih stavova o posljedicama industrijalizacije na tradicionalni ruski život ili kao simbol Aninih razočaranja i...
Motiv obitelji u Držićevim komedijama
Motiv obitelji u Držićevim komedijama
Antonia Katuša
Držić je u svojim komedijama Dundo Maroje, Skup i Tripče de Utolče naglasak stavio na obitelj i brak, pritom naglašavajući druge motive poput škrtosti, lakomstva, nevjernosti. Opisivanjem odnosa među članovima obitelji, pokazao je sliku života dubrovačke obitelji u 16. stoljeću. Ovim se radom nastoji čitatelja upoznati s načinima kojima je Držić, kroz ove tri komedije, prikazao obitelj i brak ondašnjeg društva, kakvu su ulogu imale žene u dubrovačkom društvu i obitelji,...
Motiv otuđenosti u prozi Dinka Šimunovića:  Muljika i Tuđinac
Motiv otuđenosti u prozi Dinka Šimunovića: Muljika i Tuđinac
Anđela Peša
Tema ovoga rada je usporedba djela Dinka Šimunovića. Tematski kompleks koji se analizira usredotočen je na djela „Tuđinac“ i „Muljika“. Rad je podijeljen na dva dijela te se u svakom zasebno proučava i analizira motivika, socijalni utjecaji ili preodređenost kompleksa otuđenosti. Na kraju smo, analizirajući djela, kroz poglavlja došli do zaključka o njihovoj podložnosti i porazu pred sredinom. Vidljiva je njihova nestabilnost, ali i cijeli Šimunovićev psihološki...
Motiv pobune u dramama Mira Gavrana
Motiv pobune u dramama Mira Gavrana
Kristina Đura
Miro Gavran je najizvoĎeniji i najprevoĎeniji suvremeni hrvatski dramski pisac. Počevši svoje dramsko stvaralaštvo 1983. godine dramom Kreontova Antigona, desetljećima stvara najizvoĎenije drame i kreira vlastitu poetiku. Gavranove se drame, osim postmodernim obiljeţjima poput citatnosti, interteksutalnosti, teatra u teatru i autoreferencijalnosti, odlikuju i specifičnim poigravanjem sa povijesnim činjenicama. Načinom na koji koristi povijesne činjenice Gavran stvara tzv....
Motiv potopa u starovjekovnoj književnosti
Motiv potopa u starovjekovnoj književnosti
Mateja Sokolić
Motiv potopa oduvijek je privlačio ljude da iskažu svoju duboku viziju za promišljanjem o ljudskoj savjesti i Božjem uništenju. Djela iz književnosti gdje se spominje motiv potopa su: sumerski ep Gilgameš, indijski ep Mahâbhârata, biblijska priča o potopu te grčki mit o Deukalionu i Piri, koji je obradio rimski pjesnik Ovidije u svom mitološkom epu Metamorfoze. Motiv potopa u djelima služi kako bi se zajedničkom linijom prikazivanja ljudske (zemaljske) pokvarenosti i grijeha na...
Motiv robinje u drami i maskerati
Motiv robinje u drami i maskerati
Maja Škrlin
Glavni zadatak ovog rada je prikaz motiva zarobljene žene u drami i maskerati u starijoj hrvatskoj književnosti, u djelima Džore Držića, Mavra Vetranovića, Hanibala Lucića, Nikole Nalješkovića te Antuna Bratosaljića Sasina. Uz opis glavnih karakteristika hrvatskih dramskih robinja, analizirat će se i mišljenja njihovih istraživača. Ukazat će se i na karakteristike motiva u maskeratama, odnosno prigodnim monološkim pjesmama talijanskoga podrijetla. Radom je prikazan razvoj...
Motiv robinje u starijoj hrvatskoj književnosti
Motiv robinje u starijoj hrvatskoj književnosti
Ema Radoš
Zadatak istraživanja je analizirati dramske tekstove u hrvatskoj književnosti u kojima se pojavljuje motiv zarobljene žene. Radi se o tekstovima Džore Držića, Mavra Vetranovića, Hanibala Lucića, Nikole Nalješkovića i Antuna Sasina. Nakon analize relevantnih tekstova prikazat ćemo razvoj motiva robinje od monodrame Džore Držića do antirobinje Nikole Nalješkovića, što je zapravo osnovni cilj ovoga rada. U istraživanju je korištena komparativna metoda. Također, motiv robinje...
Motiv tkanja u grčkoj književnosti
Motiv tkanja u grčkoj književnosti
Josipa Bašić
U ovom radu govorit ću o motivu tkanja unutar grčke književnosti, o etimologiji pojmova vezanih uz tkanje te metaforama i izrazima koji se često pojavljuju u djelima raznih žanrova. Čitava simbolika tkanja usko je vezana uz božicu Atenu, tako da ću posebnu pažnju obratiti na nju i njenu vezu s vještinom koja na prvi pogled kao da se ne slaže s uobičajenim Ateninim područjima: mudrošću i ratom. Obradit ću i predenje kao bitan element koji tkanju prethodi, a koji i sam...

Pages