Hrvatsku je u travnju 2011. godine pogodila vijest nakon koje su se razvile velike rasprave i podjele mišljenja. Naime Hrvatska koja je 1990.-ih godina bila pogoena Domovinskim ratom, kojeg se najviše pamti po posljednjoj operaciji „Oluja“, bila je optužena za „pročišćavanje“ srpskog stanovništva s Hrvatskog područja. Kao glavni i odgovorni za taj dogaaj bili su hrvatski generali Ante Gotovina, Ivan Čermak i Mladen Markač, koji su imali zapovjedne uloge za vrijeme operacije „Oluja“. Haški sud koji je privremeno osnovan, kako bi riješio ratne zločine Domovinskog rata, 15. travnja 2011. godine osuuje dvojicu od trojice generala za udruženi zločinački pothvat. Nakon godinu i sedam mjeseci održana je drugostupanjska presuda kojom su nakraju generali i osloboeni. To su bili veliki dani za Hrvatsku, medijski su se popratile obje presude, a obzirom da su u tom periodu listovi s najviše čitanosti bili 24sata, Jutarnji list i Večernji list upravo ta tema analizirala se na njihovim stranicama. Za dobivanje rezultata istraživanja vezano za tematiku koristile su se kvantitativna i kvalitativna analiza sadržaja. Analiziranim podacima dobiveni su odreeni rezultati te odgovori na istraživačka pitanja vezana za najveću zastupljenost u presudama, njihovom načinu istraživanja te listu koji je imao najviše naslovnica i način nakoje su predstavljene o istraživanoj tematici. Najviša zastupljenost prvostupanjske presude vidljiva je na stranicama Jutarnjeg lista, u drugostupanjskoj najveću zastupljenost tematike imao je Večernji list, dok 24sata u obje presude imaju najmanje članaka i zainteresiranosti za tematiku presude. Što je i očekivano obzirom na karakteristike tih novina. Najveću zastupljenost naslovnica u obje presude ima Večernji list, ali ni druga dva lista ne zaostaju previše što se tiče količine objavljenih naaslovnica o presudama i dogaajima povezanim s tom tematikom.